Otvorenje murala s likom Mihajla Hrastova, bivšeg pripadnika specijalne jedinice policije Grom i osuđenog ratnog zločinca, neosporno je događaj slavljenja samog ratnog zločina, ma koliko se organizatori te morbidne manifestacije trudili javnost uvjeriti u suprotno. Mural su pripadnici jedinice Gromova otvorili na obljetnicu ubojstva 13 razoružanih i zarobljenih rezervista JNA, koje je Hrastov počinio 21. rujna 1991, na koranskom mostu, smatrajući da je slijedom tog i sličnih događaja zapravo obranjen grad, pa čak i Hrvatska. Na stupu podvožnjaka oslikana je i strojnica Ultimax, upravo ona kojom su pobijeni rezervisti.
Hrastov se, zanemarivši bilo kakvu etičku mjeru i osobno čak pojavio na otvorenju vlastitog murala, kazavši u najvažnijem "da je on svoje, kako se kaže odradio pošteno, muški". Ne čudi stoga ni bizarna svečanost u mračnoj jezi oslikanog karlovačkog podvožnjaka, popraćena intoniranjem državne himne, nakon koje su se veterani u koloni s crnim ratnim zastavama, uz prateće građane i pripadnike lokalnih Bad Blue Boysa, uputili prema obližnjemu mostu gdje su zajedno upalili 30 baklji u spomen na tri desetljeća – ali čega? Činjenice iz sudskog pravorijeka Vrhovnog suda, govore uvijek isto: na taj dan ubijeno je ondje 13 razoružanih ljudi. Podsjetimo, na suđenju koje je potrajalo pune 23 godine, Hrastova, koji je za to predugačko vrijeme između ostalog dvaput boravio u zatvoru, na koncu je Vrhovni sud RH 2015. godine pravomoćno osudio na četiri godine zatvora od kojih je odležao dvije godine i deset mjeseci.
Nevažna je to očito činjenica HDZ-ovom karlovačkom gradonačelniku Damiru Mandiću, koji ništa sporno ne vidi u otvaranju murala osobi osuđenoj za ratni zločin, čime istovremeno negira zakonodavnu instancu. Premda se nije osobno pojavio ispod podvožnjaka, gradonačelnik je zdušno podržao imenovanje građevine Mostom Specijalne jedinice policije Grom, čiji je Hrastov dakle, bio pripadnik.
To se na kraju i dogodilo: karlovačko Gradsko vijeće usvojilo je prijedlog veterana i Povjerenstva za gradska znakovlja, imenovanja i preimenovanja javnih prostora i objekata te na sjednici koja se protegla do jutra u 3.45 sati, donijelo takvu etički i ljudski prijepornu odluku. Dok je prijedlog imenovanja mosta podržalo 13 vijećnika - 11 iz HDZ –a i dvojica iz Domovinskog pokreta, dotle se protiv odredilo četvero vijećnika iz platforme Možemo! i Nove ljevice, a troje vijećnika SDP-a izašlo je iz govornice prije rasprave.
Grafit s puškom kakvu je na mostu nosio Hrastov kad je pobio rezerviste (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)
Prije ovog izglasavanja, vijećnica platforme Možemo! Draženka Polović, koja se inače natjecala za gradonačelnicu na zadnjim lokalnim izborima, kazala je da joj je žao da će koranski most postati jeftina moneta za dokazivanje domoljublja i polarizaciju društva, dok Karlovac gubi bitku s autentičnim i pravim vrijednostima modernog i naprednog grada – slobode, tolerancije, dijaloga, uvažavanja i brige za svakog građanina.
Antun Alegro, član Odbora za imenovanje ulica karlovačkog Gradskog vijeća, mural s Hrastovljevim likom opisao je riječima da je "ispod svake razine da vas neka mrka osoba boje leša gleda iz podvožnjaka koji je tradicionalno mjesto uriniranja". Poručio je da "ne možemo graditi identitet grada na zločinu, jer postoji tisuću drugih načina i potencijalnih imena kako se most mogao nazvati, ako uopće i treba nazivati nakon puno desetljeća njegova postojanja bez ikakvog konkretnog imena". "Činjenica je da je počinitelj zločina bio član postrojbe po kojoj se most naziva i to upravo na dan kada je taj zločin učinjen. Dakle, ne postoji nikakva nedvosmislenost što se želi tim činom poručiti", kazao je Alegro pa se odmah našao na meti paljbe nekih zajapurenih gradskih vijećnika DP-a i HDZ-a, od kojih ga je jedan napao u stilu "gdje si bio 1991.".
Iz udruge Veterana Domovinskog rata i antifašista (VEDRA) poručili su javnosti da im je neshvatljivo i sramotno da se nekome tko je ubio zarobljenike i osuđen za ratni zločin, postavlja mural, a još više da koranski most bude nazvan po jedinici čiji je Hrastov bio pripadnik. Inicijativa mladih za ljudska prava predložila je preko svog Facebook profila nadležnima u Karlovcu da umjesto po Specijalnoj jedinici policije Grom, most nazovu po mirovnoj aktivistkinji Jelki Glumičić, jednoj od osnivačica zagrebačke Antiratne kampanje.
Takvim i sličnim simboličkim potezima, za koje, posve je jasno, ni Karlovac ni dobar dio Hrvatske nije spreman nakon gotovo tri desetljeća od završetka rata, propušta se prilika promicanja mira, solidarnosti i tolerancije. Umjesto toga forsiraju se simboli militarizacije i primiče mitologizacija zadnjeg rata u kojem se na ratni zločin još uvijek gleda kao na patriotski čin.
