Zakotrljalo se i u ovdašnjoj "javnosti", pa će se proces zasigurno nastaviti i ubrzavati. Prvo je poznati televizijski voditelj kroz knjigu i nastup progovorio o svojim dugogodišnjim zdravstvenim problemima s depresijom, a srednjostrujaške medijske i stejdž-festivalske produkcije spremno su to dočekale i dale svoj obol priči u vidu očekivanih spinova: "Aleksandar Stanković otkrio kako izgledaju najteži trenuci njegove depresije"; "Stanković priznao da već 14 godina boluje od depresije" i tako dalje, sve u tom tonu. Onda mu je javnu podršku iskazao ništa manje poznat estradni umjetnik, jedan od rodonačelnika regionalnog hip-hopa, obznanivši da već dugo i sam ima takve probleme.

Tek koji dan kasnije, kazališna glumica koja trenutno obnaša dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru, otvorila je dušu i ispovjedila se u medijima. Ispričala je priču o obiteljskoj tragediji, sestri koja je pokušala izvršiti samoubojstvo kada je imala 14 godina i majci koja je nakon toga napravila suicid. Ubrzo doznajemo da su spomenuti primjeri dio nacionalne kampanje s imenom "Depra", kako glasi i naslov Stankovićeve knjige, koju provode portal Telegram, udruga pacijenata za prevenciju depresije i suicida Životna linija, a podršku im daje i sektor gospodarstva. U kampanju se, vidi vraga, uključila i velika međunarodna korporacija iz farmaceutskog sektora, Janssen.

Nećemo ovim povodom dovoditi u pitanje društvenu važnost da se i na takve načine javno progovori o osobnim poteškoćama, da se pokuša destigmatizirati tipove bolesti i ljude sa zdravstvenim problemima o kojima se često šuti, nerijetko ih se minorizira i prikriva, gura u sferu malih-velikih intimnih i obiteljskih tajni.

Ipak, u ovom se kontekstu prisjećamo teza Zygmunta Baumana o društvu u osvit 21. stoljeća, uokvirenih konceptom "tekuća modernost". O privatnom koje u suvremenom svijetu kolonizira javni prostor, iz njega istiskuje i tjera sve što se ne može do kraja izraziti jezikom osobnih interesa, briga i preokupacija. O javnom prostoru koji za ljude današnjice nije puno više od divovskog ekrana na kojem se projiciraju privatne brige, tajne i intimnosti. Možda se netko, čitajući ovo, sjetio Oprah Winfrey i njenog doprinosa takvim globalnim trendovima.

No iako navedene teze tretiramo kao važne i intrigantne, smatramo još bitnijim vratiti se nakratko tvrtki Janssen i njihovim potencijalnim interesima u svemu tome. U ovoj rubrici ne krijemo naklonost kritici političke ekonomije kapitalizma i pripadajućih tržišnih aktera, pa se ne možemo othrvati pretpostavci da će na kraju svega, nakon dovršetka kampanje "Depra", najveće benefite pokupiti spomenuta međunarodna farmaceutska korporacija za globalnu distribuciju lijekova i cjepiva koja ima predstavništva u više od 30 država i obrće profit težak više desetaka milijardi dolara godišnje.