Sudeći prema izlaznim anketama, Hrvatska je na izborima za Europski parlament dodatno skrenula udesno. Nešto prije 20 sati objavljeno je da po njima HDZ sa 23 posto glasova dobiva pet mandata, tri mandata idu SDP-u sa 17,9 posto, dok bi po jedan osvojila Nezavisna lista Mislava Kolakušića (8,1 posto), Suverenisti (6,6 posto), Živi zid (6,59) i Amsterdamska koalicija (5,5 posto). Među dobitnicima su se jedva 45 minuta nalazili Neovisni za Hrvatsku s 5,1 posto, ali su pali na 4,9 posto i, barem prema anketama, pali ispod praga gdje se nalaze i Most (4,8 posto), lista Marijane Petir (4,2 posto), Start (2,6 posto), zeleno-lijevo koalicija Možemo!, Nova ljevica i ORaH (2,46 posto). Objava prvih službenih privremenih rezultata očekuje se u 23 sata.
Prve projekcije budućeg izgleda Europskog parlamenta kažu da je sličan trend i među ostalim državama EU-a. Neslužbene ankete kažu da su stranke desnog i lijevog centra dobile manje glasova nego 2014. godine, dok zeleni, liberali i stranke krajnje desnice bilježe znatan rast. Tako bi Europska pučka stranka dobila 173 mjesta (do sada 217), Socijalisti i demokrati 147 (187), liberalni ALDE zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom 102 (93), Europa nacija i slobode, u kojoj je Liga talijanskog vicepremijera Mattea Salvinija, imala bi 70 mjesta (ranije 36), a Ujedinjena europska ljevica - Nordijska zelena ljevica (GUE) dobila bi 47 mjesta, pet manje nego dosad.
Veliku pobjedu u Mađarskoj ostvario je Fidesz Viktora Orbana s osvojenih 56 posto glasova, ispred socijalista i lijeve Demokratske koalicije koje bi obje trebale dobiti oko 10 posto. Ankete predviđaju da će nacionalistički Jobbik dobiti 9 posto, a liberalna stranka Momentum oko 7 posto. U Sloveniji tijesna pobjeda desne koalicije SDS-a Janeza Janše i SLS-a koja će vjerojatno osvojiti tri od osam predviđenih mjesta, slijede socijaldemokrati, a među onima koji će osvojiti mandat je i Levica. Desni pol bitno je jači od lijevog u Austriji i Bugarskoj. U Velikoj Britaniji trijumfirao je euroskeptik Nigel Farage koji će imati 24 mandata, liberalni demokrati 15, laburisti 14, a vladajući konzervativci 10. U Poljskoj vodi desničarski PiS Jaroslawa Kaczynskog, s malom razlikom prema centrističkoj Evropskoj koaliciji.
U Njemačkoj su, prema dostupnim podacima, Zeleni ostvarili izvanredan rezultat i vode ispred kršćansko-demokratska, dok koalicija lijevog centra ima 13,9 posto. Najljevijem Die Linkeu pripalo je 12,2 posto, a ekstremnoj desnici Alternative für Deutschland 10,2 posto. Najmoćnija država Unije tako je i jedno od najpozitivnijih iznenađenja Europskih izbora.
Izlazne ankete zasad pokazuju da desne i populističke opcije nisu ostvarile uspjeh u svim zemljama članicama. U Njemačkoj, kao najvećoj članici, zeleni, socijaldemokrati i ljevica bilježe bolji rezultat od desnog centra i desnice, s tim da je liberalna stranka zadržala određeni prostor na centru. Sa sličnom pozicijom liberala, u Nizozemskoj je desni pol nešto jači od lijevoga. U Francuskoj su skoro izjednačeni liberali predsjednika Emmanuela Macrona i desničari Marine Le Pen, ali ljevica, zeleni i socijalisti imaju triput bolji rezultat od republikanaca. Stranke ljevice i lijevog centra dominantne su po anketama u Irskoj i Danskoj, na Cipru i na Malti, ali riječ je o zemljama koje daju mali broj zastupnika. U Španjolskoj, jednoj od većih članica, pobijedili su socijalisti s 28 posto glasova, a ljevičarski Podemos dobio 12,4 posto. U Grčkoj je Nova demokracija, prema anketama, oko 4 posto ispred ljevičarske Sirize. Rezultati za Italiju, gdje se očekuje dominacija desnice, još nisu objavljeni.
