Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji se ovih dana učlanio u Domovinski pokret, po svemu sudeći će uskoro postati novi predsjednik te stranke. Zasad je jedini istaknuo kandidaturu za nadolazeće partijske izbore najavljene za 9. listopada, a o njemu riječi hvale imaju svi viđeniji članovi Pokreta, uzdrmanog burnim odlaskom Miroslava Škore. Hoće li nerealno ambiciozni Penava uspjeti ojačati Pokret u rasulu ili ga pak kao marioneta Marija Radića, financijskog arhitekta i najmoćnijeg čovjeka DP-a, odvesti na groblje političkih stranaka kao što predviđa Škorina sestra Vesna Vučemilović, tek ostaje za vidjeti. No jedno je sigurno. Izborom Penave, koji se ne namjerava odreći gradonačelničke funkcije nakon što zasjedne na čelo stranke, njeni članovi će potvrditi da ih nimalo ne zanima okretanje ka desnom centru. Iz njegovih recentnih izjava kao i dosadašnjih postupaka vrlo se jasno da iščitati kako DP, koji je hrvatski politički prostor posljednjih godina dodatno zatrovao netrpeljivošću, proustaškim sentimentom, lažima i nebuloznim teorijama urota, namjerava odvesti u još žešći ekstremizam.
Što Penava uopće može ponuditi nacionalnoj politici ponajbolje se može iščitati iz njegovog dosadašnjeg gradonačelničkog mandata, čiji pregled donosimo. Iako ga je dio mainstream medija u uzletu karijere predstavljao kao mogućeg nasljednika Ive Sanadera koji Vukovaru može donijeti nužno pomirenje, Penava je uskoro pokazao svoje pravo lice. Taj politički đak Tomislava Karamarka i Milijana Brkića, o kojem je sve do ulaska u otvoreni sukob, a potom i njegovog izlaska iz HDZ-a riječi hvale imao i Andrej Plenković, svojevremeno je podupirao antićirilične prosvjede. Na njihovoj snazi zasjeo je na gradonačelničku poziciju, odakle je sustavno nastavio potencirati međuetničke podjele. Surovu nacionalističku retoriku Penava tu i tamo prožima populističkim potezima, koji po stupnju megalomanije i beskorisnosti nalikuju onima pokojnog Milana Bandića.
Penava gradske milijune ulupava u niz promašenih projekta, pri čemu se onima najvećima ne nazire kraja. Samo je za spomenik granati izdvojio 500.000 kuna
U ljeto 2014., netom nakon što je u drugom krugu tijesno pobijedio dotadašnjeg gradonačelnika Vukovara Željka Sabu, Ivan Penava izgovorio je ono što je većina stanovnika toga grada željela čuti – da će barem 80 posto svoje energije uložiti u razvoj gospodarstva i poboljšanje životnog standarda. Sedam godina kasnije Vukovar se i dalje nalazi na listi najsiromašnijih gradova Hrvatske: njegovi najstariji imaju najniže mirovine u zemlji, a radnici Borova, nekadašnjeg tvorničkog giganta koji je do danas ostao najveći poslodavac u tome kraju, jedva preživljavaju na minimalcu.
Za to vrijeme Penava gradske milijune ulupava u niz promašenih projekta, pri čemu se onom najvećem, obnovi nekadašnjeg Hotela Dunav, ne nazire kraj. Riječ je o devastiranoj nekretnini u centru Vukovara, koju je 2018. Grad kupio po cijeni od 10,36 milijuna kuna. Penava se tada hvalisao da će preko EU-fondova namaknuti 35 milijuna kuna i ruinu pretvoriti u obrazovni centar sa smještajnim kapacitetima. Svega godinu dana kasnije, Grad je obrnuo priču i nekretninu prodao švicarskoj firmi u vlasništvu braće Đorđić, koja su se ranije proslavila nizom propalih projekata. Po svemu sudeći, istu sudbinu očekuje i onaj vukovarski, gdje su, uz Penavinu podršku, najavili gradnju najviše građevine u zemlji – nebodera s 36 katova u sklopu kojeg bi se trebao nalaziti luksuzni Hotel Hilton. Naime, investitori, koji su najavili ulaganje veće od 180 milijuna kuna, još uvijek nisu uspjeli ishodovati potrebne dozvole, a pitanje je i hoće li pošto gradnja tako visoke zgrade u neposrednoj blizini najuže gradske jezgre nije u skladu s mišljenjima struke niti je predviđena postojećim prostornim planom.
Zbog operativnih grešaka u projektu kasnilo se i s konzervacijom u ratu oštećenog Vodotornja. Obnova, koja je u početku procijenjena na 21 milijun kuna, na kraju je narasla na 46 milijuna, a premda je riječ o svojevrsnom poklonu koji je preko 7000 donatora namijenilo građanima Vukovara, danas im se za posjet tom spomeniku hrvatskog zajedništva, kako mu tepaju lokalne i državne vlasti, naplaćuje ulaznica po cijeni od 65 kuna. Da Vukovar ni trenutka ne bi predahnuo od ratnih užasa, Penava je iste 2020. godine u centru grada otvorio spomen-obilježje granati. Cijena? Pola milijuna kuna. Nešto šire ruke bio je prilikom obnove triju spomen-križeva, što je ukupno koštalo više od 650.000 kuna. Novopečeni član DP-a na tome nije stao, već je između dva izborna kruga posljednjih lokalnih izbora upriličio još jedan bandićevski manevar. Tada je u Borovu naselju svečano otvorio petu gradsku fontanu, koja je koštala 674.000, a uređenje prostora još 400.000 kuna.
Da mu je krajnji cilj zaoštravanje međunacionalnih sukoba Penava je dokazao kada je uoči 21. obljetnice završetka procesa mirne reintegracije javnost obmanjivao pričama o "velikosrpskoj puzajućoj agresiji"
Preko 15 milijuna iz Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara uloženo je pak u obnovu Komunalnog pristaništa Marina i zgrade Hrvatskoga kajak-kanu kluba Vukovar '91. Iako je Penava najavljivao da će time oživiti gradsku luku, obnovljena infrastruktura do danas zjapi prazna. No to većinu gradskih vijećnika nije omelo da lani dignu ruke za još jedan suludi pothvat – osvjetljivanje četiri lučke dizalice po cijeni od 5,5 milijuna.
Ostanimo kratko na obali Dunava gdje se lani, u jeku pandemije koronavirusa, obreo Ninoslav Potlimbrzović. Prema pisanju portala Telegram, riječ je o gradonačelnikovu prijatelju i vlasniku tvrtke Opcija B, kojoj je lani dodijeljen posao prijevoza građana do Vukovarske ade, a mi dodajmo da je svojevremeno osuđen zbog razbijana ćiriličnih ploča. Njegova tvrtka je u sudski registar upisana svega četiri dana prije isteka javnog natječaja za posao isprva procijenjen na 150.000 kuna. Penava je osobno, usred otvorenog poziva, izmijenio cijenu i tako vrijednost natječaja povećao na 250.000 kuna.
Ta afera ostala je u sjeni onih nekretninskih u kojima su se u glavnim ulogama našli najuži članovi gradonačelnikove obitelji. Prvi se na "udaru medija", kako je novinarska otkrića okrstio sam Ivan Penava, našao njegov otac Ante, i to nakon što je otkriveno da je 2019., po iznimno povoljnoj cijeni, kupio dvije oranice, od kojih se jedna nalazi na trasi buduće vukovarske obilaznice. Iste godine tata Penava je ispod tržišne cijene kupio i dva poljoprivredna zemljišta u ulici u kojoj je Grad na čelu s njegovim sinom u međuvremenu obavio infrastrukturne radove. Usto je otkriveno da su Ante Penava i njegova supruga Zdenka 2014. dobili stan od države, usprkos tome što su već u vlasništvu imali kuću na Visu i još jednu u Vukovaru, koju su 2007. darovnim ugovorom poklonili svojoj kćeri. Tako je Penava stariji iz svog vlasništva, piše Drago Hedl, maknuo nekretninu koja bi mu, sedam godina kasnije, bila prepreka kada su on i supruga od države dobili stan. Slična operacija izvedena je 2012., kada se aktualni gradonačelnik uknjižio na njihovu obiteljsku kuću u Dubrovačkoj ulici u Vukovaru gdje i danas živi.
U razgranati obiteljski biznis u međuvremenu se uključio i mlađahni sin Ivana Penave, koji je 2020. u Općini Čakovci kupio poljoprivredno zemljište po cijeni od 140.080 kuna. Budući da je Ante Penava junior tada taman zašao u punoljetnost, vukovarski gradonačelnik tu nekretninu nije morao unijeti u imovinsku karticu. Međutim, ista kartica otkriva da je Penavina devizna štednja, taman nakon što je njegov sin kupio zemljište, umanjena za približno sličan iznos. Izvjesni budući predsjednik DP-a danas se hvali kako ga je u nabrojanim slučajevima Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa lišilo svake odgovornosti. Pritom uporno prešućuje da se to antikorupcijsko tijelo bavilo samo jednim segmentom cijele afere – mogućim pogodovanjem u slučaju kupnje zemljišta njegova oca.
Penava je jedini kandidat za Škorina nasljednika (Foto: Partrik Macek/PIXSELL)
Premda se nije proslavio transparentnošću i poslovnim pothvatima koji bi Vukovaru omogućili makar djelomičan razvoj, Penava je pronašao drugi način da se upiše u povijest. U tom će gradu definitivno ostati upamćen kao osoba koja svojom retorikom i postupcima kontinuirano doprinosi jačanju podjela, tretirajući pritom Srbe kao građane drugog reda. Još kao direktor lokalne srednje Ekonomske škole sudjelovao je na antićiriličnim prosvjedima, a uskoro je na njihovom valu zasjeo u gradonačelničku fotelju. Otad njegova vlast uporno negira prava propisana Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i izigrava mlake odluke Ustavnog suda, a svaki takav potez gotovo je u pravilu popraćen grubim antisrpskim izljevima. "Vaši su uzori Goran Hadžić, četničke šubare. Možete to umivati i pokušati razobličiti, ali vi ste jasno pokazali što vas zanima; uvesti ćirilicu u ovaj grad, ono što niste uspjeli 1991. kroz velikosrpski projekt. Vukovar kleknuti i pasti pod tu demagogiju neće, bilo da ona stiže tenkovima ili uvijena u celofan u režiji Pupovca", povikao je bijesni Penava ujesen 2019. i potom na pod gradske vijećnice bacio Statut Vukovara tiskan na ćirilici.
Gradonačelnik i njegovi istomišljenici opetovano posežu i za pričom da gradom šeću silovatelji i ubojice, iako su brojni krivci za zločine u Vukovaru pravomoćno osuđeni. Takve izjave dominantno mu služe za stigmatizaciju lokalnih Srba, kojima se pripisuje kolektivna krivnja za zločine iz 1990-ih, ali ih koristi i za napad na dojučerašnje stranačke kolege iz vrha HDZ-a, optužujući ih da su se odali "sramotnoj trgovačkoj koaliciji" sa SDSS-om. Kako bi izgledala sudska pravda u režiji Penavinih istomišljenika postalo je jasno na prosvjedu održanom u Vukovaru krajem 2018. zbog nezadovoljstva radom pravosudnih institucija. Među predvodnicima prosvjeda istaknuo se Zoran Maras, predsjednik Udruge specijalne policije, svojevremeno osuđen zbog ratnih zločina nad zarobljenicima i srpskim civilima 1991. u Bjelovaru, pa na koncu oslobođen uz propuste DORH-a.
Da mu je krajnji cilj zaoštravanje međunacionalnih odnosa u gradu Penava je dokazao i kada je uoči 21. obljetnice završetka procesa mirne reintegracije sazvao konferenciju na kojoj je javnost obmanjivao pričama o Vukovaru kao "epicentru kontinuirane velikosrpske puzajuće agresije". Među ostalim, novinarima je prikazao snimku nogometne utakmice finala lokalnog kupa na kojoj se vidi da učenici koji školu pohađaju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu nisu ustali za vrijeme intoniranja hrvatske himne. Dva dana nakon što je ista snimka objavljena na službenim stranicama Grada, maskirani nasilnici pretukli su jednog od učenika prozvane škole. Slični napadi nastavili su se redati i u narednom periodu, a kulminirali su na prošli pravoslavni Uskrs, kada je skupina od 20-ak mladića, obučenih u crno, u pratnji policije marširala Borovom i urlala "Oj hrvatska mati, Srbe ćemo klati". Iako je načelno osudio taj događaj, Penava je krivca ponovno pronašao u koaliciji HDZ-a i SDSS-a. Uostalom, što očekivati od čovjeka koji je prošlogodišnji napad na zgradu Vlade i teško ranjavanje policajca nazvao buntom.
"Nemojte dozvoliti smutljivcima, hvalisavcima, onima koji puno pričaju, a iza kojih malo toga stoji, kako u profesionalnim karijerama, tako i u radu, da preuzmu grad. Kada bi to napravili, vratili bi se u period od prije 10 godina", poručio je čovjek koji cijeli svoj politički program temelji na evociranju ratnih trauma, netom prije nego što je ovo proljeće po treći put obranio gradonačelničku funkciju. Umjesto da se napokon dohvati obećanih projekata, među kojima uređenja nove gospodarske zone, Penava je i u novi mandat ušao šireći nacionalističke paranoje. Već mjesecima, naime, inzistira na nelegalnosti aktualnog popisa stanovništva. Po njemu, Pupovac i Plenković unaprijed su dogovorili namještanje postotaka Srba kako bi se održala postojeća situacija u Vukovaru i drugim sredinama sa srpskim stanovništvom.
Paralelno se založio za dokidanje nastave po modelu A manjinskog obrazovanja, koju pohađa najveći broj đaka srpske nacionalnosti u Vukovaru. Iako kao nekadašnji direktor Ekonomske škole dobro zna da je riječ o istom nastavnom planu, s iznimkom što ga se predaje na srpskom jeziku i ćirilici, Penava lažno tvrdi da se kroz taj model vrši "indoktrinacija naših najmlađih u smislu odgajanja da mrze ili ne vole državu, sustav i većinski narod". Uostalom, da ga je uistinu briga za obrazovanje, pogurao bi završetak obnove OŠ Ive Andrića, koju pohađaju djeca svih nacionalnosti. Zbog opetovanog kašnjenja radova ne rekonstrukciji tog objekta oštećenog u ratu, Penavu je u centru Vukovara nedavno zaskočila starija sumještanka. "Što ti radiš u onoj fotelji? Napadaš bez jakih argumenata mnoge okolo", poručila mu je pred kamerama i potom priznala da je glasala za njega. "Drugi put bolje zaokružite", odgovorio je Penava njoj i svima ostalima koji su mu omogućili da svoje političke ambicije ispolji i na nacionalnom nivou.
Gužva na desnici
U subotu, 2. listopada prvi put u povijesti Hrvatske tri stranke konzervativnog, desnog predznaka spojit će se u jednu, piše Večernji list. Na ujediniteljskom saboru, koji će se održati u Zagrebu, Hrvatska konzervativna stranka pod vodstvom Marijana Pavličeka, Hrast, na čijem je čelu Ladislav Ilčić, i Generacija obnove Frane Čirka, inače bivšeg predsjednika mladeži proustaškog HČSP-a, postat će Hrvatski suverenisti. Tim činom istoimena platforma postat će nova stranka s ukupno 8000 članova. Do unutarstranačkih izbora na čelu Suverenista bit će Pavliček, dok će u njihovom predsjedništvu sjediti Vesna Vučemilović. Iako se Miroslav Škoro nakon izlaska iz DP-a priključio saborskom klubu Suverenista, zasad tvrdi da ne razmišlja o učlanjenu u novu stranku.
Budući da se konzervativci i DP obraćaju istom biračkom tijelu, bit će zanimljivo pratiti odnos Pavličeka i Penave. Naime, njihove stranke u Vukovaru već tradicionalno zajedno izlaze na izbore, a sve donedavno Pavliček se nalazio na poziciji Penavinog zamjenika i svojevrsnog glasnogovornika, spremnog da eksplicitno obznani gradonačelnikove planove.
