Početkom lipnja GONG je organizirao okrugli stol na temu participativnog budžetiranja u Gradskoj vijećnici u Makarskoj, predstavljajući njime proces u kojem građani zajedno s lokalnim vlastima odlučuju o raspodjeli proračunskih sredstava za iduću godinu. Tako je organizator, u suradnji s Gradom Pazinom, i tamošnjim građanima pokazao kako mogu sudjelovati u planiranju gradskog budžeta. Prepoznavši vrijednosti takvog načina odlučivanja, okrugli je stol otvorio makarski gradonačelnik Tonći Bilić, istaknuvši kako je participativno budžetiranje alat za aktivaciju civilnog društva i borbu protiv korupcije. Riječ je, kazao je, o inovaciji u komunikaciji građana i lokalne vlasti, čime se širi i produbljuje demokracija: građani tako kontroliraju javnu potrošnju, smanjuje se korupcija, a povećava povjerenje prema lokalnoj vlasti.

- Pitali su me što će političari raditi ako građanima damo priliku da sami odlučuju i raspodjeljuju budžet. No odgovor je jednostavan: pred političarima je i dalje zadaća da šire svoju politiku i predstavljaju svoje projekte građanima. Participativnim budžetiranjem se samo produbljuje suživot politike i građana i time se stvara tzv. value for money, odnosno društvena korist. Političari tako postaju bliži građanima, pa se neće dogoditi da se primjerice grade ceste koje nikamo ne vode - rekao je Srđan Gjurković, predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun.

Pitali su me što će političari raditi ako građanima damo priliku da sami odlučuju i raspodjeljuju budžet. No odgovor je jednostavan: pred političarima je i dalje zadaća da šire svoju politiku i predstavljaju svoje projekte građanima - rekao je Srđan Gjurković

Gradonačelnik Pazina Renato Krulčić istaknuo je da proračun nije bunar želja te opisao kako se u tom gradu provodio projekt participacije građana u raspodjeli budžeta.

- Građani su sami prijavili male komunalne akcije koje nisu bile predviđene kao stavke u proračunu. Pristiglo je oko 150 prijedloga, od kojih je pazinska gradska uprava odabrala neke. Zatim su održane javne rasprave u mjesnim odborima, na kojima su građani glasali što će ući u budžetiranje. Postojao je i dodatni internetski forum za prijedloge i komentare te online proračun pete razine, detaljne razrade stavki. Rezultati su bili veća informiranost građana, manja kritičnost u vezi procesa donošenja proračuna i poboljšana komunikacija s građanima, s obzirom na to da su na sva postavljena pitanja od gradskih vlasti dobivali odgovor u roku 24 sata. Tako je učinjeno kod svih 19 planiranih projekata - naveo je Krulčić, koji je nakraju sve one koji planiraju slične projekte savjetovao da gradska uprava, od pročelnika do svih zaposlenih, mora stati iza njih i da građani moraju dobiti točne informacije; uz to, obećano se mora i ispuniti.

Marko Filipović, dogradonačelnik Rijeke, najgušće naseljenoga hrvatskog grada čija je uprava triput dobila Lotusovu nagradu za transparentnost, predstavio je tri modela participativnog budžetiranja koji su ondje provedeni.

- Veliku važnost u provedbi naših projekata, koji se procjenjuju na 2,6 milijuna kuna, odigrao je rad na volonterskoj bazi. Grad je za potrebe participativnog budžetiranja na svom portalu postavio i online igru ‘Proračun(ajme)’, u koju se godišnje uključi 1.500 građana, odnosno 15 posto Riječana. Osim toga, građani putem portala mogu predlagati i svoje projekte - rekao je Filipović.

Kako se u temu participativnog budžetiranja uklapa deliberacijska rasprava o proračunu, koju je u siječnju u Mariji Bistrici organizirao Centar za mirovne studije, govorila je Ela Naranđa, pojasnivši da je metoda deliberacije primjenjiva u svakoj lokalnoj zajednici.

- Građani ne moraju odlučivati samo o proračunu, mogu sudjelovati u raspravi o bilo kojem pitanju ili problemu svoje sredine, primjerice o Plominu C ili dvojezičnosti (deliberacija na posljednju temu, vezano uz Vukovar, održana je potkraj 2014. na Krku). Grad Karlovac sada čeka odobrenje projekta velike deliberacijske rasprave na kojoj bi građani odlučivali o budućnosti stare gradske jezgre - rekla je Ela Naranđa.

Dodala je da je najveći uspjeh deliberacijske rasprave o proračunu bio taj što su građanima, njezinim sudionicima, stručnjaci (među kojima su bili i bivši ministri financija Slavko Linić i Martina Dalić) uspjeli objasniti da novca u proračunu – jednostavno nema.

- Jedini način na koji građani izravno utječu na državni proračun jest njihov glas na izborima, no političke stranke ne stavljaju porezne politike u svoje izborne programe jer njima ne dobivaju glasove, a ne predstavljaju ni svoje planove za alociranje proračunskih sredstava. Stoga je nastojanja lokalnih sredina da uključe građane u donošenje proračuna potez koji treba pohvaliti i treba potaknuti druge da čine isto. Ispitivanje javnog mnijenja pokazalo je da je povjerenje građana u institucije i vlasti na lokalnoj i državnoj razini iznimno nisko te da bi oni željeli odlučivati o proračunu, ali i sami shvaćaju da nisu dovoljno informirani ili da taj proces ne razumiju dobro. Isto tako, malo koji grad, poput Zagreba i Pazina, ima proračunske vodiče za građane, a slični se na državnoj razini uopće ne objavljuju - kazala je Ela Naranđa.

- U razdoblju smo krize predstavničke demokracije, koja se može zaustaviti samo povećanjem socijalnoga kapitala, većom otvorenošću građana i dobrom voljom vlasti. Potencijal za poboljšanje postoji, ideje su tu, a na nama je da ih provodimo - zaključio je Dragan Zelić iz GONG-a, moderator okruglog stola u Makarskoj.