Novi predsjednik Narodne skupštine Srbije Ivica Dačić još nije pravo ni sjeo u svoju fotelju, a iz Europskog parlamenta poslana su mu dva pisma u kojima se traži da što prije pokrene nastavak dijaloga srpskih vlasti i opozicije uz posredovanje europarlamentaraca. Jedno pismo poslao mu je predsjednik EP-a David Sassoli, a drugo su mu zajedno napisali predsjednica Odbora EP-a za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u Tanja Fajon i izvjestilac EP-a za Srbiju Vladimir Bilčik.

Prve neslužbene informacije o briselskim pismima Dačiću objavio je beogradski "Danas", a Fajon ih je ubrzo potvrdila u izjavi za srpsku N1 televiziju, pritom izrazivši nadu da će se uskoro s njim sastati, da "bismo razmotrili dalje korake radi uspostavljanja međustranačkog dijaloga". I prije nego što ih je dobio i pročitao, Dačić je morao o pismima javno govoriti, rekavši da i on zna da su mu iz Bruxellesa poslana, ali i da ih još nije dobio nego je "pročitao u Danasu da se očekuje da se parlament uključi u dijalog opozicije i vlasti". No na tome nije stao, već je jasno poručio: "Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je meni rekao da mogu da očekujem da će briselska administracija vršiti pritisak i da je važno da bude neko iskusan tu, koji će moći da modelira te razgovore i sad čekam. Čuo sam da su mi spremili pismo i da ću ga dobiti u toku dana. Kad dobijem ta pisma, dijalog će se voditi u Narodnoj skupštini, ali on ne mora da obuhvati samo stranke iz parlamenta, iako će parlament kao najviše predstavničko telo da modelira taj dijalog".

I prije nego što su do javnosti doprle informacije o tim pismima, izvjestilac EP-a za Srbiju Vladimir Bilčik objavio je da će "primarni sagovornik Evropskog parlamenta ubuduće biti parlament Srbije, odnosno one stranke koje su postale parlamentarne na junskim izborima", istovremeno izrazivši "žaljenje što je deo opozicije bojkotovao junske izbore". Kako se sva ta službeno-neslužbena komunikacija odvijala prije izbora nove vlade Ane Brnabić, i Bruxellesu i Beogradu je očito bilo stalo da spriječe prelijevanje predizbornih sukoba vlasti i opozicije i u postizborno razdoblje. Objavom da će se međustranački dijalog nastaviti voditi u srpskom parlamentu, europarlamentarci su opoziciji koja je bojkotirala izbore zapravo rekli da i ne pomišlja organizirati najavljeni novi val uličnih prosvjeda kako bi srušila "Vučićevu diktaturu".

Konstituiranje Narodne skupštine Srbije, izbor njezinog čelništva i radnih tijela, ali i nove vlade Ane Brnabić, protekao je bez i najmanjeg prosvjeda, a kamoli uz masovni izlazak pobunjenih građana na beogradske ulice i blokadu parlamenta koju su gorljivo najavljivali lideri opozicijskog Saveza za Srbiju kad su najprije odlučili bojkotirati rad prošlog saziva parlamenta, a potom i redovne parlamentarne i lokalne izbore. Više nitko među njima ne spominje rušenje nelegitimne diktatorske vlasti na ulici, već su spremno prigrlili inicijativu europarlamentaraca o nastavku "širokog međustranačkog dijaloga u Narodnoj skupštini o unapređenju izbornih uslova za naredni izlazak na birališta".

I Dragan Đilas, kao perjanica opozicijskog Saveza za Srbiju koji se u međuvremenu ugasio, ovih je dana za portal Glas Šumadije izjavio: "Nama je potrebno posredovanje, da neko dođe, sutra predloži neka pravila, kao u Makedoniji i Crnoj Gori, koja će omogućiti da se promeni situacija ne samo u medijima, nego da se stane sa pritiskom na ljude koji moraju da glasaju za vlast da ne bi ostali bez posla. To mora da stane i ne sme nikad više da se ponovi... Neophodno je da se smanje tenzije u društvu, ali je, takođe, potreban dijalog unutar opozicije, ona treba da komunicira i kada su u pitanju izborni uslovi, bez podele na one koji su učestvovali na izborima i na one koji nisu."

Đilasov poziv na dijalog ne samo između vlasti i opozicije nego i unutar opozicije logičan je nakon što je postalo očito da su Europski parlament i Europska komisija ovaj put bez oklijevanja i usklađeno krenuli u postizborno usmjeravanje političkih procesa u Srbiji. I prije inicijative europarlamentaraca, naime, povjerenik EK-a za proširenje Olivér Várhelyi javno je poručio: "Radujem se saradnji sa premijerkom Anom Brnabić, Vladom i Skupštinom na reformama na putu ka EU-u i na sprovođenju Ekonomsko-investicionog plana za zapadni Balkan u korist svih. Pozdravljam snažnu posvećenost vlade ubrzanju reformi i njihove primene." Novoj vladi Ane Brnabić stigla je službena čestitka i iz Berlina, uz poruku da je "preovlađujuća parlamentarna većina idealna osnova za brzu primenu važnih reformi, naročito onih koje se odnose na vladavinu prava, slobodu medija i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala".

Već sredinom ovoga tjedna, u srijedu, delegacija Europskog parlamenta za Srbiju u proširenom je sastavu raspravljala o "postizbornom pejzažu" u Srbiji, odnosno o političkoj, ekonomskoj i pandemijskoj situaciji u njoj, ali i o odnosima EU-a i Srbije. Najavljujući taj skup, "Danas" piše da njegovi diplomatski izvori "objašnjavaju da će taj sastanak služiti kao 'priprema terena' za narednu fazu pregovora vlasti i opozicije o unapređenju izbornih uslova u Srbiji, koja bi trebalo da se održava pod pokroviteljstvom Evropskog parlamenta". U "Danasu" se, između ostalog, navodi da će "o ishodu parlamentarnih izbora i budućnosti demokratije u Srbiji, kao i o učinku demokratskih studija" govoriti predstavnici srpskog civilnog sektora – Nataša Dragojlović, koordinatorica Nacionalnog konventa o EU-u, i programski direktor CRTA-e Raša Nedeljkov.

No kao što u svim tim aktivnostima Europskog parlamenta i Europske komisije zasad nema slučajnosti, već se one osmišljeno i organizirano provode kako bi se poticanjem nužnih reformskih promjena ubrzali pristupni pregovori Srbije s Unijom, izgleda da je i Vučićeva naprednjačka vlast, pa i u dosluhu s Bruxellesom, spremno dočekala takav tok stvari u postizbornim srpsko-europskim odnosima. Osim Dačićevog svjedočenja o tome što mu je Vučić najavio kad je s njim dogovarao da preuzme funkciju predsjednika parlamenta, na to ukazuju i formiranje novog Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog te izbor donedavne dužnosnice Demokratske stranke Gordane Čomić za ministricu. Premda su njezin izbor opozicijski lideri uglavnom dočekali na nož, indikativna je ocjena lidera LSV-a Nenada Čanka. Čanak je, naime, napisao i objavio: "Lično mislim da je ona idealna osoba za to, bez obzira kakva je vlada. Da li će neko da ubedi Gocu Čomić da ona odstupi od svojih ubeđenja? Pa ona je pravila DS, 30 godina je bila u toj stranci, izbace je zato što je nastavila da se zalaže za ono za šta se zalagala 30 godina, jeste vi poludeli." Čanak je kasnije dodao sljedeće: "Slučajno imam informaciju da je ona na razgovore o tome da uopšte učestvuje u vladi došla sa napisanim radom šta će sve ona da uradi i rekla ili ću da dobijem mogućnost da ovo uradim ili nemojte na mene računati" i zaključio da će "Čomić sigurno uraditi pomak kada su u pitanju poglavlja 23 i 24, a koja su ključna u priključenju Srbije Evropskoj uniji".

Osim što tvrdi da bi i on da je na Vučićevom mjestu izabrao Gordanu Čomić za tu funkciju, Čanak je komentirao i opozicijske prigovore na njezin račun, rekavši: "Sad, najedanput, zašto je u ovoj vladi, zato što su je zvali. Što je nije zvao niko drugi ni u jednu drugu vladu? Zato što znaju koliko je teško sa njom sarađivati. Jeste li primetili da nema nijedne afere vezane za Gocu Čomić? Da je 2018. godine ona došla na čelo Demokratske stranke, DS bi danas bila ono što je trebala da bude. Međutim, pošto su je najurili iz raznih interesa, evo izvol'te gledajte. Sad ćete da gledate kako će Gordana Čomić da sprovodi ono što je DS trebalo da uradi još pre 20 godina."