Nedavno održani Božićni prijem SNV-a kojem su prisustvovale državne delegacije Hrvatske i Srbije na čelu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, odnosno šefom diplomacije i prvim potpredsjednikom vlade Srbije Ivicom Dačićem, bio je prilika za ponovno pokretanje procesa poboljšanja odnosa između dviju zemalja.

U svojim su govorima Plenković i Dačić, ali i predstavnici Hrvata u Srbiji, ministar Tomislav Žigmanov i predsjednica Hrvatskog narodnog vijeća Jasna Vojnić te njihov domaćin, šef SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac, ukazali na potrebu otopljavanja političkih odnosa, kako zbog dviju manjina koje su dan prije prijema potpisale Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, tako i zbog svih građana i svih aspekata dvaju društava, a konačno i zbog poboljšanja ukupnih odnosa u regionu.

- Uspjeli smo da u hrvatskom društvu gradimo tolerantno ozračje i jednakost, da popunimo sve praznine koje postoje u međusobnim odnosima, da ispravljamo nepravde, činimo civilizacije iskorake i iznad svega damo generacijski doprinos pomirbi kao temeljnoj vrijednosti - rekao je Plenković i naglasio velike pomake nabolje u selima i krajevima u kojima žive Srbi otkako je 2016. postao premijer.

Činit ćemo sve da pronađemo nestale i da se procesuiraju ratni zločini koji ne zastarijevaju, ali ćemo i učiniti sve da gradimo mostove suradnje. To činim i ja osobno, rekao je Plenković

- Svaki dom u Hrvatskoj, bez obzira na to žive li u njemu Hrvati, Srbi ili neki treći, morat će imati ono što je elementarno, vodu, struju i komunalnu infrastrukturu kakvu zaslužuje - obećao je premijer.

Najavio je unapređenje suradnje sa srpskom i ostalim manjinama kroz konkretne projekte i politički dijalog, ali i ubrzanje obnove kuća na Baniji. Izrazio je i zadovoljstvo odnosima srpskih vlasti prema hrvatskoj manjini u Srbiji, od ulaska Žigmanova u vladu Srbije do osude incidenata i ustupanja rodne kuće bana Jelačića. Plenković se osjetio obaveznim podsjetiti i na vrijeme kad je Hrvatska, po njegovim riječima, bila žrtva Miloševićevog režima.

- To naslijeđe je teško i opterećuje odnose Hrvatske i Srbije i to je činjenica. Ti odnosi se moraju prije svega temeljiti na istini i stvarnim koracima isprike i pomirbe. Bitno je da razumijemo te činjenice i ne ignoriramo ono što je među nama. Činit ćemo sve da pronađemo nestale i da se procesuiraju ratni zločini koji ne zastarijevaju, ali ćemo i učiniti sve da gradimo mostove suradnje. To činim i ja osobno. Ponekad čak nauštrb popularnosti u vlastitom biračkom tijelu. Radim to svjesno i namjerno. Bez obzira na to što je to mali dio štete, radi se o ogromnom iskoraku za ukupnu atmosferu u hrvatskom društvu. U tome uspijevamo, bez obzira na teške okolnosti - istaknuo je Plenković.

- Najbolji odnosi Srbije i Hrvatske prvenstveno su u interesu naša dva naroda, ali i čitavog regiona. Osim naše brige za Srbe u Hrvatskoj, moje prisustvo ovde snažna je poruka o potrebi razgovora i redefinisanja odnosa Beograda i Zagreba. Mi ne mislimo isto o brojnim pitanjima, ali moramo da razgovaramo i dogovaramo se - naglasio je Ivica Dačić.

- Zato smo danas ovde, na predlog predsednika Aleksandra Vučića koji je zadužio mog novog kolegu ministra Žigmanova da zajedno sa Miloradom Pupovcem, uz potpisivanje njihovog sporazuma o saradnji, nađemo i adekvatne povode za oživljavanje konstruktivnog dijaloga. Taj dijalog na ravnopravnoj osnovi uz međusobno uvažavanje predstavlja jedini put za rešavanje svih otvorenih pitanja koja nas na žalost i dalje opterećuju - rekao je Dačić.

- Srbija je svesna da su neka od njih ozbiljna i teška kao i da ne mogu biti rešena u kratkom roku, ma koliko želeli da se rešavanje ubrza. Prepoznajemo potrebu unapređenja odnosa, ali to je moguće samo kroz normalizaciju generalnog političkog narativa i poboljšanje političkog dijaloga bez skrivenih agendi - istaknuo je potpredsjednik vlade Srbije.

Zalažući se da vlasti obje zemlje kontinuirano i dosljedno osuđuju govor mržnje i etnički motivirane napade što bi pridonijelo jačanju povjerenja, Dačić je naglasio i da Srbija aktivno radi na jačanju položaja Hrvata u Srbiji. O tome svjedoči i ulazak Žigmanova u vladu, što su pozitivni primjeri na koje se treba ugledati.

- Srbija ostaje visoko zainteresovana i usmerena na pružanje svih vidova podrške Srbima u Hrvatskoj u ostvarivanju punog kapaciteta prava garantovanih od EU-a. Siguran sam da ćemo zajedno da radimo za bolju budućnost - izdvojio je Dačić.

- Popisi nam govore da možda uskoro nećemo biti potrebni jedni drugima kao neprijatelji jer biološki nestajemo. Zato, umesto da se takmičimo u mržnji, želim da se takmičimo u izgradnji mira i dobrih odnosa. Moramo da pronađemo zajednički interes, čak i kada ne mislimo isto. Obično se Badnji dan i Božić provode u društvu najmilijih. Ne verujem da smo mi najmiliji jedni drugima, ali tu smo gde smo i moramo da živimo zajedno, a kad je već tako, onda je valjda red da živimo u miru - naglasio je srpski šef diplomacije.

Nakon prijema Dačić se sastao s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, a Žigmanov s potpredsjednicom vlade Anjom Šimpragom. Nažalost, okupljeni i znatiželjni novinari nisu mogli saznati o čemu se govorilo jer političari nisu dali izjave za medije kao što su to učinili Plenković i Pupovac, nailazeći na pomalo provokativna pitanja pojedinih novinara.

Tekstovi hrvatskih medija u danima nakon susreta između ostalog označavali su Dačića kao protagonista agresije, ali je u ukupnom izvještavanju prednost ipak dana cjenovnoj i eurskoj problematici, dok blagodareći pravoslavnom Božiću u Srbiji bar tih prvih dana nije bilo značajnih medijskih reakcija.

Sada preostaje očekivanje kakvi će biti novi susreti i potezi obje strane, recimo ponovo jačanje međusobne suradnje rada organa čiji je mandat rješavanje otvorenih pitanja dviju zemalja. Moglo bi se i ponovo sagledavati i ispunjavati ono što još nije ispunjeno u Deklaraciji o unapređenju odnosa i rešavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske koju su u Subotici, u julu 2016. godine, potpisali tadašnji premijer Vučić i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a koja predviđa ubrzavanje rješavanja pitanja zaštite manjina, pregovora o utvrđivanju međudržavne granice, provođenju sporazuma o sukcesiji i potrage za nestalima u ratu 90-ih.

Vrijeme će dati odgovor na pitanje hoće li najnoviji susret polučiti bolje političke odnose ili će oni stagnirati do neke nove prilike, kao što se to dosad događalo. Nakon dobrih političkih odnosa početkom prošle decenije (Josipović i Tadić) s jačanjem dva Tomislava (Karamarka kao šefa HDZ-a i Nikolića kao predsjednika Srbije ) dolazi do pogoršanja. Do novog otopljavanja dolazi 2015. kada je hrvatska šefica diplomacije Vesna Pusić naglasila da su "odnosi Hrvatske i Srbije vrlo dobri i na novom nivou", a Dačić da Srbija želi "graditi bolje odnose s Hrvatskom na temelju zajedničkih interesa".

Nakon spomenute Subotičke deklaracije iz 2016. Vučić i Grabar-Kitarović sreću se još jednom, ovog puta u februaru 2019. u Zagrebu. Kako se ispostavilo, najveću korist od tog posjeta imali su Srbi Banije i Korduna koji su nakon Vučićevog obilaska dobili značajnu pomoć. Ono što je u cijeloj stvari pozitivno, bez obzira na ishod budućih susreta jesu dobri odnosi među građanima, kao i jaka suradnja te robna, kulturna i turistička razmjena. Srpski filmovi igraju u Hrvatskoj i obrnuto, pjevači jedne zemlje imaju rasprodane koncerte u drugoj, ljudi iz Srbije bez probleme dolaze raditi u Hrvatsku... Po podacima privrednih komora, srpska i hrvatska privreda za šest mjeseci 2022. ostvarile su vanjskotrgovinsku razmjenu od 805,7 miliona eura, za 35,4 posto veću u odnosu na isti period 2021., što ih čini značajnim privrednim partnerima.

U danima održavanja prijema, brojni Hrvati dijelili su svoje utiske s proslava Nove godine u Beogradu i drugim mjestima u Srbiji, dok su Nišlije i drugi građani Srbije dijelili svoje utiske sa zagrebačkog Adventa, a sve uz obostrane planove gdje će se ići na ljeto. Iako ratno nasljeđe još postoji, uz pozitivne pokazatelje o odnosima vlasti dviju zemalja prema manjinama i svođenju međunacionalnih sukoba na rijetke izolirane incidente, moglo bi se reći da će narod(i), čak i ako ne bude velikih političkih pomaka, nastaviti normalno živjeti, putovati i surađivati. Jer ako građani Hrvatske preživljavaju sukobe Markovog trga i Pantovčaka, građani dviju zemalja, i većine i manjine, preživjet će i možebitne prijepore između Zagreba i Beograda.