Tko stoji iza nedavno pokrenute Europske građanske inicijative "Pravo na lijek" i koji je njen krajnji cilj?
Inicijativu je pokrenula skupina zdravstvenih radnica, javnozdravstvenih stručnjakinja i aktivistkinja iz EU-a. Lokalno je podržava 20-ak organizacija, uključujući udruge pacijenata poput Nismo same i Koalicije udruga u zdravstvu, te organizacije zdravstvenih radnica poput Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehničara. Formalni cilj je prikupiti milijun potpisa do kraja novembra 2021., čime bi se Europsku komisiju obvezalo na razmatranje naših zahtjeva, uključujući donošenje propisa koji bi cjepiva i lijekove za Covid-19 tretirali kao javno dobro.
Koje su moguće posljedice ograničavajućih prava intelektualnog vlasništva na te proizvode?
Zbog propisa na polju intelektualnog vlasništva cijena medicinskih proizvoda ovisi gotovo isključivo o željama farmaceutskih kompanija. Njihov prioritet ostaje profit dioničara: što je cijena viša, to su oni sretniji. Zbog takve logike još uvijek nemamo lijekove za bolesti koje opterećuju siromašne zemlje. Prednost, nazovimo to tako, proizvoda za Covid-19 jest što ih žele bogate države, tako da proizvodnja nije upitna. Cijena je već druga priča i može ispasti visoka upravo zato što se cilja bogate zemlje. To se pravda troškovima istraživanja i razvoja, ali se pritom ne spominje da se za tu stavku koriste javni resursi. U slučaju lijekova i cjepiva za Covid-19 u Europi, recimo, osigurane su javne subvencije za istraživanje i razvoj, ali kada se počelo pregovarati o kupovini cjepiva, ispostavilo se da ćemo to opet platiti. Zbog takvih akrobacija su pojedini lijekovi financijski nedostupni u nekim državama, dok drugdje njihova nabavka destabilizira zdravstvene sustave.
S obzirom na to da na patentima inzistiraju kompanije kojima oni donose enormne zarade, očekujte li da će inicijativa naići na otpore?
U kratkom roku pokrenuto je više sličnih inicijativa, kako od strane civilnog sektora tako i od pojedinih država u okviru međunarodnih organizacija. Na primjer, Južnoafrička Republika i Indija su u okviru Svjetske trgovinske organizacije nedavno podnijele zahtjev za oslobađanjem određenih odredbi Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva u kontekstu medicinskih proizvoda za Covid-19. Radi se o prijedlogu koji bi mogao bitno olakšati pristup tim proizvodima, ali ga grupacija bogatih država članica – uključujući EU – uporno blokira. Takav otpor se ranije znao pretočiti u puno brutalniji oblik, npr. u kontekstu terapije za HIV/AIDS, kada se farmaceutska industrija povukla tek nakon desetogodišnje borbe i milijuna mrtvih. Naravno da moramo biti spremni na različite oblike otpora i u ovom slučaju, ali postoji šansa da je aktualna pandemija podsjetila ljude na važnost solidarnosti, što bi suprotstavljanje tom otporu trebalo učiniti barem malo lakšim.
