Organizacije civilnog društva, njih 42 iz cijele Hrvatske, pozivaju Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te povjerenicu za informiranje da osiguraju javnosti sudjelovanje u donošenje zakona i drugih propisa. To što je javno savjetovanje formalno otvoreno, dok je zapravo zainteresirana javnost isključena iz procesa komentiranja, predstavlja fingiranje demokracije i daljnje urušavanje demokratskih standarda i vladavine prava u Hrvatskoj.
Procedura sudjelovanja na javnim savjetovanjima promijenjena je sredinom svibnja. Prema novim pravilima, organizacijama civilnog društva, ali i drugim pravnim osobama, bitno je otežano sudjelovanje u e-Savjetovanju, koja predstavlja platformu na kojoj građani i udruge sudjeluju u donošenju zakona i drugih propisa.
Sudjelovanje u javnom savjetovanju jedna je od važnih aktivnosti organizacija civilnog društva koje se zalažu za transparentan i odgovoran rad institucija i koje uključivanjem u javne rasprave daju svoj doprinos podizanju kvalitete javnih politika, propisa i javnih usluga.
Da bi koristili usluge e-Savjetovanja, građani se odnedavno moraju prijaviti putem sustava e-Građani koristeći neki oblik identifikacije, primjerice bankarski token. Međutim, za organizacije civilnog društva potrebna je vjerodajnica visoke razine sigurnosti. To znači da osoba koja je ovlaštena za zastupanje organizacije mora aktivirati svoju osobnu iskaznicu u MUP-u, instalirati i koristiti posebnu aplikaciju na svom mobitelu, koristiti čitač za osobnu ili kripto uređaj kako bi uopće mogla pristupiti sustavu e-Građani. Smatramo da se takva razina sigurnosti nije opravdana te da bespotrebno komplicira i administrativno opterećuje i sužava prostor za sudjelovanje organizacija civilnog društva u procesima donošenja odluka te će imati negativan učinak na građansku participaciju. Prema iskustvu brojnih organizacija civilnog društva, raniji je sustav e-Savjetovanja najčešće dobro funkcionirao i nije ga bilo potrebno mijenjati.
Nadležne institucije uvele su potiho ovu promjenu u načinu sudjelovanja, pritom nisu osigurale funkcioniranje sistema bez brojnih tehničkih problema koji korisnicima otežava jednostavan pristup i komentiranje. U praksi, novi sustav neprestanim izbacivanjem prijavljenog korisnika doslovno onemogućava sudjelovanje u postupcima savjetovanja.
Čak i nakon brojnih kontaktiranja službe za korisnike, udruge danima nisu uspjele pristupiti komentiranju aktualnih propisa, poput Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama koje je objavilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Tako se dodatno demotivira zainteresirana javnost koja želi sudjelovati i pridonositi boljim propisima. Izuzetno je važno da se ovaj problem riješi što je moguće prije jer je u tijeku javno savjetovanje o reformi strukovnih škola koje direktno utječe na 70 posto hrvatskih srednjoškolaca i predstavlja jedno od najvažnijih pitanja u području obrazovanje ove godine.
Apeliramo na Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i druge nadležne institucije da omogući organizacijama civilnog društva nesmetan pristup uslugama e-Savjetovanja, bez visokih razina sigurnosti, kao i da otkloni tehničke probleme. Sudjelovanje javnosti u procesima donošenja odluka treba se ohrabrivati, a ne otežavati.
Udruge su i ranije upozoravale da je proces objavljivanja prijedloga propisa na e-Savjetovanju samo fingiranje participacije. To je potvrđeno primjerom Zakona o izbornim jedinicama koji je donesen u netransparentnom procesu i bez uključivanja zainteresiranih aktera, a kad se tekst pojavio na e-Savjetovanju usvojen je samo jedan komentar, koji je zapravo bio ispravak tipfelera u tekstu Zakona. Dakle, usvojen nije niti jedan komentar.
Loša praksa je i otvaranje savjetovanja tijekom ljeta, odnosno usred godišnjih odmora, što se često događalo za važne zakone. Takvi potezi zasigurno ne doprinose sudjelovanju velikog broja građanstva u savjetovanju, nego se tako tek stvara dojam demokratičnosti, odnosno ispoštovana je forma.
Stoga, 42 udruge smatraju da bi za zakone koji su važni građanima i za koje građani posebno iskazuju interes, trebalo organizirati javne rasprave na kojima bi predlagatelj pred zainteresiranom javnošću obrazlagao, branio izmjene i odgovarao na njihova pitanja. Također rasprave trebaju biti snimljene i javno objavljene. Među potpisnicama apela su Gong, Projekt građanskih prava Sisak, Centar za građanske inicijative Poreč, Zaklada Solidarna, Hrvatski pravni centar, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava-Osijek, Centar za mirovne studije…
