Drugostupanjska oslobađajuća presuda koju je lanjskog listopada donijelo tročlano vijeće Visokog prekršajnog suda (VPS) u korist Marka Perkovića Thompsona zbog uzvikivanja pokliča "Za dom spremni" na početku pjesme "Bojna Čavoglave" protivna je odlukama i praksama Ustavnog suda koje bi, s obzirom na to da tumače Ustav i pojašnjavaju koje je važeće pravo u državi, trebale biti obavezujuće za sva tijela vlasti u državi pa tako i – za sudove. Ustavni je sud posljednjih godina u nizu predmeta, uključujući i uvodno spomenuti, zauzeo jasno stajalište da je "Za dom spremni" nedvojbeno ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske i kao takav neustavan, a jednako tretira i obilježja koja podsjećaju na NDH.
U svojim odlukama Ustavni je sud odbio još 8. studenoga 2016. ustavnu tužbu koju je podnio bivši nogometaš Josip Šimunić, nakon što ga je Visoki prekršajni sud u siječnju 2016. osudio na novčanu kaznu jer je u studenome 2013. po završetku utakmice Hrvatske i Islanda preko službenog mikrofona izvikivao "Za dom", pozivajući publiku da mu odgovori "spremni". To je u presudi istaknuto kao simboliziranje mržnje prema ljudima drugačije vjerske i etničke pripadnosti kao i manifestacija rasističke ideologije.
U svibnju 2016. odbijena je pak ustavna tužba Josipa Miljka, bivšeg predsjednika HČSP-a, koji je zajedno s još dvojicom okrivljenika osuđen jer su uz podignutu desnicu pozdravljali ustaškim pozdravom i pjevali ustaške pjesme. Ustavni je sud naposljetku odlukom od 10. listopada 2017. poništio imenovanje ulice 10. travnja u naselju Slatinski Drenovac u Općini Čačinci. Zaključeno je da bi se sporni naziv ulice, s obzirom na to da se u samoj općini ne zna s čime se taj datum povezuje (jer ne postoji obrazloženje), mogao jedino povezati s datumom 10. travnja 1941., kao danom osnivanja NDH, što je u svom zahtjevu za ocjenom ustavnosti ispravno naznačila i Vlada, a što Općina Čačinci u svom očitovanju nije osporila.
Ignorirajući odluke Ustavnog suda, krši se zahtjev za ujednačenošću sudske prakse u smislu odluka Europskog suda za ljudska prava – kaže Zlata Đurđević
I bez obzira na navedene ustavnosudske prakse, hrvatski se niži sudovi, zbog nepostojanja ujednačene sudske prakse i/ili zakonske zabrane koja bi dovela do eksplicitnog kažnjavanja ustaškog pozdrava, ponašaju poput beketovskih junaka, odavši se apsurdu i rezignaciji dok vrijeme neumitno protječe, a prijepori se umnažaju i posve nepotrebno unazađuju društvo. Tako je ljetos na općoj sjednici svih sudaca Visokog prekršajnog suda većinom glasova odlučeno da izvođenjem "Bojne Čavoglave" u konkretnom sudskom predmetu nije počinjeno djelo prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prema izvješću tog suda, pjesma se javno izvodi i priopćava putem radijskog i televizijskog programa, registrirana je kao autorsko djelo, izvedena na organiziranom koncertu (...) na kojem policija nije evidentirala niti jedan incident.
Time je VPS potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu šibenskog Općinskog suda iz listopada 2018., a pritom je, ne manje važno, izostala i reakcija Policijske uprave šibensko-kninske koja kao pokretač prekršajnog postupka protiv Thompsona nije podnijela žalbu na presudu, a koja bi eventualno dovela do postupka za zaštitu zakonitosti koji može pred Vrhovnim sudom podnijeti Državno odvjetništvo kao ovlašteni tužitelj.
Da takvo rezoniranje nižih sudova zabrinjava, baš kao i nedostatak protureakcije policije kao tužitelja, navela je svojedobno u izvješću i pučka pravobraniteljica. Nakon što su pravni stručnjaci promptno utvrdili da je odluka Visokog prekršajnog suda ništavna, jer on nema pravo na sjednici svih sudaca odlučivati o bilo kojem konkretnom predmetu, pa ni onom Thompsonovom, stvari se do danas manje-više nisu pomakle s mjesta. Zabilježena je hvale vrijedna inicijativa Antifašističke lige Hrvatske koja je još u lipnju Državnom odvjetništvu predala inicijativu za zaštitu zakonitosti zbog presude Visokog prekršajnog suda. Da li je DORH u međuvremenu uputio Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti u bilo kojem predmetu ili praksi koji se odnose na zloupotrebu pozdrava "Za dom spremni", nismo do zaključenja ovog broja uspjeli doznati.
"Sporna pitanja koja se učestalo povlače oko ustaških simbola i znakovlja, mogu se riješiti ujednačavanjem sudske prakse ili zakonskim rješenjem", ponovio je nekidan stav već prisutan u javnosti predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. "Što se tiče pozdrava Za dom spremni, Ustavni sud je rekao da je to ustaški pozdrav Nezavisne Države Hrvatske i da je korištenje tog pozdrava neustavno. Obilježja koja podsjećaju na NDH su protuustavna. To smo jasno rekli i to je naš stav", govorio je Šeparović.
Do sada smo među političkom oporbom, ali i pravnim stručnjacima mogli čuti zalaganja za zakonsku zabranu ustaških simbola. Kampanja se polako zahuktava, pa je predsjednik zagrebačke Židovske općine Ognjen Kraus pozvao premijera Andreja Plenkovića u povodu Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma i 82. obljetnice Kristalne noći da konačno predloži predsjedniku Sabora iniciranje saborske sjednice i donošenje zakona nalik onome kakav odavno postoji u Austriji i Njemačkoj, a kojim će biti konačno zabranjeni ustaški simboli.
Zlata Đurđević (Foto: Goran Jakuš /PIXSELL)
Iako se struka već više puta izjašnjavala oko različitih navedenih prijepora, kontaktirali smo Zlatu Đurđević, predstojnicu Katedre za kazneno procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu, da pokuša definirati da li bi za ovo društvo bilo bolje donijeti konkretan zakon ili postoji način ujednačavanja sudske prakse u slučajevima ustavne neprihvatljivosti zločinačkih insignija. Profesorica prije svega ističe da je svim protagonistima oslobađajuće odluke zbog izvikivanja pozdrava "Za dom spremni" zajedničko ignoriranje odluka Ustavnog suda. Podsjeća da suci VPS-a nisu uopće ovlašteni na sjednici procjenjivati je li "domaće pravo bilo dovoljno predvidivo za okrivljenika sa stajališta načela zakonitosti", već je trebalo sudsko vijeće uputiti da sukladno čl. 37. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, u slučaju ako utvrdi da pojedina zakonska odredba koju bi trebalo primijeniti nije u suglasju s Ustavom, treba zastati s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti.
Kaznenim zakonom ili posebnim propisom se može izrijekom zabraniti svako veličanje NDH koje bi bilo učinjeno izrijekom, simbolički ili relativizacijom njenog zločinačkog karaktera i nasljeđa – ističe Ana Horvat Vuković
Ignorirajući dakle odluke Ustavnog suda, krši se zahtjev za ujednačenošću sudske prakse u smislu odluka Europskog suda za ljudska prava te se preporuci Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima daje prednost pred odlukama Ustavnog suda kojima su ad absurdum podržane odluke Visokog prekršajnog suda. Provalija u koju je upao VPS, ističe Zlata Đurđević, uvjetovana je prirodom pravne norme koja je apstraktna i po naravi slijepa u odnosu na pojedinačne predmete te ne može biti podložna iznimkama za određene pojedince. To je pravna srž neustavnosti i nezakonitosti odluke Visokog prekršajnog suda.
- Nakon što je Ustavni sud potvrdio odluke Visokog prekršajnog suda kao ispravne, zauzeta pravna stajališta u tim odlukama su postala konstitucionalizirana i njih više niti jedan redovni sud, pa ni Visoki prekršajni sud, ne može mijenjati, a kamoli zauzimati kvazipravna shvaćanja. Stoga smatram da glavna državna odvjetnica ima obvezu podići zahtjev za zaštitu zakonitosti kako bi dala priliku Vrhovnom sudu da ispuni svoju ustavnu funkciju i kao najviši sud osigura jedinstvenu primjenu prava po čl. 116. st. 1. Ustava RH - govori za Novosti profesorica Đurđević.
Na adresu Vrhovnog suda uputili smo dopis s pitanjem kakav je njihov stav oko ujednačavanja spornih pitanja koja bi trebala jednom zasvagda biti riješena, sudskom ili zakonskom praksom. Odgovorili su nam šturim navodom iz kojeg čitamo da ondje tek u konkretnim predmetima postupaju, kada oni po nekoj pravnoj osnovi radi odlučivanja pristignu na njihovu adresu. "Vrhovni sud odlučuje u konkretnom predmetu na temelju zakonskih odredbi koje su na snazi. S obzirom na to, odgovor na vaše pitanje sadržavao bi nagađanja koja nisu primjerena za Vrhovni sud RH", piše u odgovoru koji je potpisao sudac Željko Pajalić, glasnogovornik Vrhovnog suda.
- S obzirom na stajališta koja je zauzeo Visoki prekršajni sud u pojedinim predmetima i na sjednici sudaca te na sigurnost pravnog poretka, najbolje rješenje bi bilo da se ustaški simboli zabrane zakonima - zaključuje profesorica Đurđević.
Ana Horvat Vuković (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Ključno je dakle promijeniti praksu proizvoljnog odlučivanja nižih sudova kako bi ustavnopravne odluke bile obavezujuće za sve. Docenticu s Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Anu Horvat Vuković upitali smo kako spriječiti takve proizvoljnosti.
- Sprečavanje proizvoljnosti u odlučivanju sudova provodi se usklađivanjem sudske prakse kroz odluke hijerarhijski viših sudova, odnosno u zadnjem stupnju odlukama Vrhovnog suda, pod okom Ustavnog suda čije su odluke nadređene svim presudama, pravnim shvaćanjima i propisima u državi. No sustav očuvanja prava i vrijednosti republike ne funkcionira bez suradnje drugih državnih tijela. U konkretnom slučaju, mogućnost Vrhovnog suda da u posljednjem stupnju odlučuje ovisi o DORH-u. On je taj koji treba podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv drugostupanjske odluke vijeća VPS-a koje je primijenilo neustavno pravno shvaćanje opće sjednice. Narušavanje ustavnog poretka, stoga, ne slijedi već kada jedno vijeće ili sudac "skrenu" s puta prava, nego ako i kada im u tome svojom šutnjom potporu daju državna tijela o čijoj lojalnosti Ustavu taj poredak ovisi - govori Ana Horvat Vuković.
Zamolili smo našu sugovornicu za mišljenje o tome kako bi se sporna pitanja oko ustaškog pozdrava, ali i obilježja koja podsjećaju na NDH, mogla i trebala riješiti: ujednačavanjem sudske prakse ili pak zakonom. Docentica ističe da je također i u percepciji građana itekako vidljivo da u takvim spornim pitanjima nedostaje konkretizacija i opipljivost koju daje zakon, koji je, čini se, potreban da prisnaži Ustav koji jest od vrhovne važnosti, ali s kojim se većina nas u životu upozna tek efemerno.
- Jasno je i da se percipiranom međusobnom neusklađenošću prekršajnih sudova – pogotovo nakon protuustavnog pravnog signala s vrha prekršajno-sudske hijerarhije – policijske službenike obeshrabruje da podnose prekršajne prijave za koje ne mogu biti sigurni hoće li na sudovima proći ili ne. Stoga, umjesto zaduživanja sudbene vlasti da od slučaja do slučaja rješava pitanja koja i danas izazivaju značajne društvene shizme, i to u okolnostima u kojima se često čini da ne postoji jasna politička volja za njihovim ultimativnim razrješenjem, treba tu problematiku regulirati i na zakonodavnoj razini - kaže Ana Horvat Vuković.
- Kaznenim zakonom ili posebnim propisom se, dakle, može izrijekom zabraniti svako ono veličanje NDH koje bi bilo učinjeno izrijekom, simbolički ili relativizacijom njenog zločinačkog karaktera i nasljeđa. Na taj bi se način daljnje smanjila mogućnost za interpretativna rješenja kojima se izbjegava primijeniti inače zaista jasan stav Ustavnog suda - ističe naša sugovornica.
Opći je zaključak iz pravnog kuta da bi budućnost pravne prakse s odlukom Visokog prekršajnog suda u slučaju Thompson, kada bi ona ostala na snazi, zasigurno vodila daljnjem širenju iznimaka o dopuštenosti pozdrava "Za dom spremni". To bi u konačnici rezultiralo njegovom legalizacijom. Takav scenariji bio bi krajnje poguban za cijelo društvo i sasvim se sigurno nipošto ne bi smio dogoditi.
