Od 2. kolovoza u Hrvatskoj će u primjeni biti nove osobne iskaznice, što je otvorilo pitanje uvođenja treće kategorije u oznakama spola, odnosno dodavanja opcije neodređeno uz muški i ženski rod. No čini se da od toga ipak neće biti ništa. Naime, mediji su u petak objavili kako je Ministarstvo vanjskih poslova dva tjedna prije uvođenja novih osobnih iskaznica Ministarstvu unutarnjih poslova poslalo mišljenje koje se referira na Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća iz 2019. godine prema kojoj uvođenje roda nije obavezno, a ako se navodi - da je potrebno omogućiti sve tri opcije.
No ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman demantirao je isti dan te tvrdnje rekavši kako je mišljenje njegovog Ministarstva upućeno Ministarstvu unutarnjih poslova “interna korespondencija stručnih službi državne uprave gdje se daju mišljenja ili tumačenja određenih procesi i uredbi”. Dodao je i kako o tome odluku ne donose stručne službe, već da je riječ o političkoj odluci o kojoj su on i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović usuglašeni.
"Hrvatski pravni poredak poznaje muški i ženski spol, nema neutralnog spola, nego se kao podatak upisuje muški i ženski. To je hrvatsko nacionalno zakonodavstvo i tu nas dvojica ministara dijelimo isti stav i vrlo sam iznenađen da se stvorila buka ni od čega", rekao je Grlić Radman
Iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za Novosti su potvrdili kako Uredba EU 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje u točki 24 preambule alternativno propisuje upotrebu oznake spola F, M, X, no u ovom trenutku ne implicira obvezujući karakter.
“Međutim, u duhu razvoja i unapređivanja prava spolnih i rodnih manjina, potrebno je razmotriti izmjene relevantnog nacionalnog zakonodavstva (ponajprije Zakona o državnim maticama) te uvođenje kategorije X, imajući u vidu zaštitu prava rodnih i spolnih manjina kao integralnog dijela zaštite ljudskih prava (prvenstveno zbog osoba koje se i sada rađaju s obilježjima oba spola, ali i zbog rodno nenormativnih osoba – odnosno onih osoba koje se ne žele spolno/rodno određivati)”, odgovorili su za Novosti iz Ureda pravobraniteljice.
