Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Žrnovnica Mario Lolić (Centar) objavio je na svojoj Facebook stranici još jednu fašističku devastaciju spomenika NOB-a u centru Žrnovnice, kraj Splita, objavio je Antifašistički vjesnik u četvrtak. Javio se uskoro i dogradonačelnik Bojan Ivošević i najavio da će spomenik ubrzo biti očišćen što je urađeno.

No ovaj čin vandala podsjeća na grozno stanje spomen parka u Žrnovnici. Već godinama stoji sasvim zapušten, s poispadalim ili pokradenim slovima teksta o učešću Žrnovčana u revolucionarnom radničkom pokretu i NOR-u.

Posljednji napad na antifašističke spomenike komentirala je i udruga VeDRA:

Bilo bi prejednostavno da je najnovija devastacija jednog antifašističkog spomenika, onoga u herojskoj Žrnovnici, posljedica samo nedostatka razuma kao što to u svojoj s pravom ogorčenoj objavi kaže predsjednik tamošnjeg mjesnog odbora. Dublji su korijeni takvih poriva od puke gluposti pojedinaca, riječ je puno prije o posljedicama tridesetogodišnjeg trovanja revizionizmom prema povijesnim činjenicama Drugog svjetskog rata.

A činjenice govore da je Žrnovnica - na tragu cijele Dalmacija - dala ogroman doprinos borbi protiv fašizma, i njezini hrabri sinovi bez ikakve dileme zaslužuju svo poštovanje i spomen.

Činjenica je i to da spomenik u centru ovog mjesta u sastavu Grada Splita već godinama stoji sasvim zapušten, s poispadalim ili pokradenim slovima s imena palih boraca. Ustašoidne brljotine lako se mogu izbrisati, kao što u jednom komentaru ispod objave najavljuje splitski dogradonačelnik, ali time se neće prekinuti višegodišnje zanemarivanje spomenika. Krajnje je vrijeme za njegovu obnovu, a budale sa sprejevima neka se ljute koliko hoće.

Veliki broj Žrnovčana je bio u Mosorskom partizanskom odredu, koji je osnovan u veljači 1942. Žrnovnica je dala samo u 1942. godini 124 borca NOV-a, među kojima je bilo deset žena, uglavnom skojevki. Od tih boraca rat je preživjelo samo 67. Njih 20 članova lokalne limene glazbe otišli su u NOV 4. listopada 1942. godine. Kada je osnovana II dalmatinska brigada glazbari ulaze u njen sastav. Oni pored oružja u mnogim bitkama na Neretvi, Sutjesci, Zelengori i drugdje nose i svoje instrumente kojima potiču borce u borbi. Žrnovnička limena glazba završava svoj slavni ratni put s četiri člana manje.

Kako je bilo raspoloženje u Žrnovnici prema talijanskim fašistima pokazuje i ponašanje osnovaca koji su 11. studenoga 1942. godine u školi pocijepali slike kralja i Mussolinija, a po zidovima ispisali antifašističke parole. Ali, ni fašisti nisu ostajali dužni. Njihov teror osjetili su i Žrnovčani. Bez ikakvog povoda 8. srpnja 1943. godine bataljon bersaljera i četa »crnih košulja« iz divizije »Bergamo« strijeljali su 13 ljudi od 45 do 70 godina starosti i zapalili 27 kuća. Do kraja rata to ustaničko selo dalo je preko 600 boraca i suradnika NOP-a, što kazuje da je gotovo svaki treći stanovnik bio sudionik NOR-a. U toku rata poginulo je 135 boraca, a 23 rodoljuba pala su kao žrtve fašističkog terora.

Spomenik palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma je podignut u središtu starog dijela sela, pred omladinskim domom, uz rijeku Žrnovnicu. Cjelokupan prostor zauzima oko 700 m2 i uređen je kao spomen-park.

Više pročitajte na portalu Antifašistički vjesnik.