Novosti

Društvo

Smrad oko čarapa

Nije vijest o AEM-ovoj globi zbog prikrivenog oglašavanja Breninih čarapa na HRT-u izazvala toliku pažnju zbog popularnosti zvijezde iz Srbije, nego je baš popularnost Lepe Brene izazvala globu, uz opći bijes i gorčinu, garnirane osudama nastupa "cajki" na javnoj radioteleviziji

Large lasi%c4%86

Apokalipsa naših kultutregera – Lepa Brena na koncertu Aleksandre Prijović u zagrebačkoj Areni (foto Marko Lukunić/PIXSELL)

Lady B je ime, tj. brend iliti marka čarapa zbog kojih će Hrvatska radiotelevizija uplatiti 13.270 pretplatničkih eura u državni budžet, a nakon utvrđenoga prikrivenog oglašavanja u programu tog medija. Sve se zbilo ovako: u HTV-ovoj emisiji "Kod nas doma", 4. prosinca 2023. godine, ugošćena je Fahreta Jahić alias Lepa Brena, koju ovdje, kako se već prikladno kaže, nećemo posebno predstavljati. Tamo se pak samoinicijativno prezentirala, između ostalog, poduzetničkim svojim dostignućem u vidu najlonki koje čuvaju mladost i figuru korisnica, te čija ih nijedna očica nikad neće izdati. U čarape su utkane hijaluronske niti i nanočestice zlata, a izdržljivost je toga odjevnog predmeta Brena svojevremeno demonstrirala uguravši čitav plod ananasa u jednu od njih.

Na HTV-u nije bilo egzibicija te vrste; čuvena pjevačica je samo u jednom trenu počela govoriti o svojoj dodatnoj komercijalnoj djelatnosti u modnoj industriji. Voditeljica Iva Šulentić nije ju prekinula, pa je time prekršena odredba Zakona o elektroničkim medijima u vezi sa tzv. zavaravajućim komercijalnim predstavljanjem. I moglo bi se pomisliti da je posrijedi stalna praksa sankcioniranja po Agenciji za elektroničke medije, pošto gledatelji domaćih kanala redovno svjedoče brojnim sličnim primjerima. Oguglali smo uslijed permanentne izloženosti evidentnim reklamama, namjerno slabo prikrivenim, u programima o turizmu, kuhanju, automobilima, estradi, sportu, zdravlju, i koječemu drugom.

Sudeći prema takvom neposrednom iskustvu, lako bi se dalo povjerovati da je vijest o globi na račun HRT-a izazvala onako veliku medijsku pažnju isključivo zbog popularnosti dotične pjevačice iz Srbije. Odluka AEM-a prenesena je posvud, ali kratki uvid u godišnje izvještaje o radu Agencije, na koje su nas uputili iz toga regulatorskog tijela, otkriva sasvim drukčije stanje. Za prošlu godinu izvještaja još uvijek nema, dok u prethodnih osam nalazimo svega četiri novčane kazne za taj vid prekršaja: dvije na trošak HTV-a te po jednu RTL-u i kanalu CMC. Dodijeljene su zbog sportskih kladionica, salona za uljepšavanje, prekoračenja oglašavačke minutaže – sveukupno ništa specijalno ni jako atraktivno.

Moglo bi se pomisliti da je posrijedi stalna AEM-ova praksa sankcioniranja, pošto redovno svjedočimo brojnim primjerima prikrivenog oglašavanja. Međutim, uvid u godišnje izvještaje o radu Agencije otkriva da je financijska sankcija za takvu praksu izuzetno rijetka pojava

Ostale izrečene mjere u vezi s prikrivenim oglašavanjem, njih po nekoliko godišnje, svode se na upozorenja i opomene, što će reći da je financijska sankcija ustvari izuzetno rijetka pojava. Tragom izvještaja AEM-a zaključujemo da su poduzimane većinom po nalazu samog regulatora, a znatno manje na bazi pritužbi iz publike. U pravilu, označene su formulacijama poput: nepravilno odvajanje reklama, reklamiranje informativnih programa, prekoračenje dopuštenog vremena trajanja oglašavanja, neoznačavanje sponzorstva itd. No mimo toga upada u oko i činjenica iznimnog medijskog interesa za nastup Lepe Brene odmah po emitiranju, jednako od konkurentskih televizija i novina ili portala, većih i manjih. Dan ili dva kasnije, Slobodna Dalmacija, Narod i Story pišu o gledateljstvu "razbješnjelom" i "ogorčenom", baš kao da nam je famozna ravnopravnost i transparentnost u tržišnoj utakmici obnoć postala hit.

Reklo bi se stoga da nije vijest o globi izazvala toliku pažnju zbog popularnosti estradne zvijezde iz Srbije, nego je baš popularnost Lepe Brene izazvala globu, uz opći bijes i gorčinu. Reakcije su pritom bile garnirane osudama nastupa "cajki" na javnoj radioteleviziji, a zatim smo obaviješteni da se ipak ništa od toga nije moglo mjeriti s internim previranjem. Po našim informacijama s HTV-a, na HTV se nije razgnjevio nitko koliko sam HTV, zapravo razna njegova utjecajna lica, sve do onih u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska", poprilično indikativno. Dan poslije Brenina gostovanja, voditelj u studiju Ognjen Golubić naglasio je, tek naoko ničim izazvan, da pod tim pozdravnim naslovom "nikada, baš nikada nećete čuti glazbu s istoka".

Glasovi po kojima je AEM na svoju odluku ponukan upravo iz prisavskih krugova, tako je više nego dobila na smislu, čime eventualni utjecaj gledateljstva i regulatora pada u drugi plan. Glazbu, naročito s notornog istoka, voditelj "Dobro jutro, Hrvatska" inače nije imao posebnog razloga spominjati, da nije senzibiliziranosti recentnim momentima u vezi s tim. Aleksandra Prijović nedavno je oborila sve rekorde zagrebačke Arene petorima svojim koncertima zaredom, usput dovevši hrvatske etnomuzikološke higijeničare do ludila. Točnije, sve osim jednog rekorda, jer će Brena potom srušiti dodatni, onaj u brzini prodaje karata – tri uzastopna koncerta rasprodala je u ciglom danu.

Kod nas doma, nema sumnje, bio je to poziv na uzbunu; proradio je mobilizacijski refleks na najjače, oglasio hajku na cajku, taj pojam koji istodobno znači i osobu i fenomen. Od srpskog hipokoristika do hrvatskog pejorativa – od tzv. umiljenice do pogrdnice – cajke su već poduži niz godina neprijeporno glavni dušmanin u obrani hrvatskog muzičkog identiteta. Nije prvi put da se taj kulturni rat vodi drugim, ekonomsko-regulacijskim sredstvima, prisjetimo li se još lova Paola Sfecija na srpske vještice koje su željele koncertirati po Hrvatskoj. Njegov je purizam, dabome, svakako bio motiviran konkurentskim tržišnim refleksom, ali svejedno ga je lijepo zaodijenuo u kostim nacionalne dobrobiti.

Poruka tako glasi: to neka sviraju kod sebe doma, baš kao što je u svom poznatom slučaju odreagirao pulski gradonačelnik Filip Zoričić, zabranivši preklani one koncerte narodnjaka. Istina, sud je prije nekoliko dana presudio u korist izvođača, od kojih su neki deklarirani Hrvati, ali zna se da si u biti otamo, jelte, odakle ti je melos. Ostaje pitanje što da onda radimo sa stotinama tisuća Hrvatica i Hrvata koji hrle na prokazane koncerte sve frenetičnije, kao da od zavodljivih nota ne čuju apel dušobrižnika. Linije podjele, međutim, nisu etničke, kao što bi potonji željeli, nego primarno klasne, jer je kultura izvan tih relacija povijesno zabilježena samo na izoliranim otocima. Dežurni kulturtregeri, ne tek oni ekonomsko-liberalnog profila, čude se i tome kako narodnjaci ili turbo-folk ili trap funkcioniraju i kao kontrakultura.

Nacionalistički pak udaraju glavom u isti zid čak i kad su sami zahvaćeni kontradikcijama; dobru ilustraciju toga nudi nam Domovinski pokret u jednoj aferi koja nikako da mine. Njegovi prvaci snimljeni su prije par godina u transu izazvanom hitovima srpskog pjevača Bate Zdravkovića, pa im se ta ultimativna kompromitacija nabija na nos i uoči skorih parlamentarnih izbora. Finiji svijet zauzvrat ljudima slabim na istočnjačke harmonije ljubazno nudi, primjerice, sevdalinke umjesto notornih cajki, ali mase slabo haju za to. Sevdah je naprosto već odavno visokokulturno etablirana vrijednost, naime, dok te zakonitosti i principi našoj učenoj čeljadi uporno izmiču van svakog horizonta.

Zato je u slučaju propusta HTV-a odmah tu i HTV koji će rado naglasiti da se na HTV-u ne smiju emitirati takvi antihrvatski produkti. Zanimljivo je i to što je spomenuta neizravna osuda stigla iz emisije koju uređuje Ana Milić, majka portparola Vlade RH Marka Milića i supruga TV-novinara Gorana Milića. Jer, upravo je Goran Milić bio u kuloarima najviše spominjan po navodnoj sklonosti da u svoje emisije i priloge na HTV-u trpa prikriveno-oglašivački sadržaj. No supruga mu danas možda pere tobožnji grijeh rada na ozloglašenom Yutelu onomad; Ana Milić pročula se ovih godina po više desničarskih ispada u svojim zabavnim emisijama, ne samo u "Dobro jutro, Hrvatska".

Je li i on za to vrijeme prao novac kroz neprijavljene oglase, ili je sve u tom pogledu isključivo efekt nezgodnog dojma, ne možemo sa sigurnošću tvrditi. Orijentalistički nasrtaj na Lepu Brenu, srpsku pjevačicu koju valja ogoljeti u njezinu nedjelu protiv Hrvatske, ili joj barem strgnuti čarape, mogao bi tako biti i čisto alibi-potez. Neće nam u procjeni pomoći ni AEM, koji u tome operira nalik ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu pri nedavnoj zabrani onog udžbenika. Program naših medija ostat će pun neregistriranih oglasa, upravo kao i internetsko-portalskih komentara čitatelja, prekrcanih nesankcioniranim govorom mržnje prema cajkama, istoku, Srbiji. Lepa Brena past će okaljana u toj igri po oba načela, ne samo zato što se dala u dodatni biznis, nego zato što je lepa, zato što je bre.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više