Povodom Dana državnosti i Dana vojske Srbije, ambasada Srbije u Zagrebu 21. marta organizirala je prijem na kojem su se okupili brojni predstavnici državnih vlasti, diplomatski kor i vojni atašei, predstavnici Srba u Hrvatskoj, SPC-a i srpskih organizacija, kao i brojne ličnosti iz kulturnog javnog života Hrvatske.
U svom obraćanju ambasadorka Jelena Milić naglasila je da je od prioritetnog značaja Srbije da sačuva mir u regionu i da nastavi svoj evropski put.
- Iako ne može da utiče na svetske prilike, Srbija je jasno osudila agresiju na Ukrajinu, nezavisnu državu i članicu UN-a, pomažući Ukrajinu na različite načine. Naše strateško opredelenje za vojnu neutralnost znači da Srbija nije zainteresovana za pristupanje postojećim vojnim savezima, već svoju spoljnu, bezbednosnu i odbrambenu politiku vodi samostalno. Iako vojno neutralna, Srbija nastoji da stvara i unapređuje partnerske odnose u oblasti bezbednosti i odbrane s drugim državama širom sveta i međunarodnim organizacijama - naglasila je ambasadorka.
Naša zemlja aktivno je uključena u zajedničko angažovanje izgradnje i očuvanja mira u okviru UN-a, OEBS-a, EU-a i NATO-a, a postojeći mehanizmi saradnje Srbije i NATO-a kroz program Partnerstvo za mir, koji predstavlja optimalnu meru saradnje sa NATO-om, pokazali su se veoma funkcionalni, uspešni i korisni za obe strane, istaknula je Jelena Milić.
- Živimo u periodu vrlo različitom od kraja 20. veka u kojem se nosimo s izazovima nove prirode oružanih sukoba i odgovora za njih. Da bi kao vojno neutralna zemlja zaštitili svoju neutralnost i svoju slobodu, a ne da bi bilo kome pretili ili protiv nekog ratovali, državni vrh Srbije u kontinuitetu je posvećen izgradnji i jačanju Vojske Srbije. A usprkos činjenici da smo neretko s pravom ljuti zbog izjava mnogih iz Evrope, posebno kad je reč o Kosovu i Metohiji i teritorijalnom integritetu naše zemlje, Srbija posebno ističe da je posvećena svom evropskom putu. I pored svih turbulencija budućnost zapadnog Balkana izgleda dobro. Regija se ubrzano kreće ka EU, što kroz integracije, što kroz emigracije, a na EU je da odluči kako će to ići dalje. Nedavna odluka Evropske komisije u vezi s napretkom BiH u procesu evrointegracija korak je u dobrom pravcu. Srbija ceni što je Hrvatska zagovornik proširenja EU na zapadni Balkan, pri čemu je jedan od strateških ciljeva Srbije članstvo u EU – istaknula je Milić.
Podsjetila je na nedavnu ocjenu predsjednika Aleksandra Vučića da hrvatsko-srpski odnosi mogu i moraju biti bolji u budućnosti.
- Radujem se mogućnosti da sa svima vama radim zajedno na tome. Srbija je posvećena rešavanju svih otvorenih pitanja sa susedima, a posebno s Hrvatskom u mirnom i konstruktivnom duhu. Podstičemo da se najtežim pitanjima iz naše prošlosti više bave relevantni istraživači i naučnici, a manje revizionisti s bilo koje strane. Nadam se da će Hrvatska vrlo brzo usvojiti sve preporuke ekspertskog tima Međunarodnog saveza za sećanje na Holokaust (IHRA) o Jasenovcu koje su date upravo tokom hrvatskog predsedanja ovom uglednom organizacijom - kazala je.
Prijem je održan u zagrebačkom hotelu Westin (Foto: Nenad Jovanović)
Upozorila je i da je pitanje nestalih lica jedno od najkompleksnijih otvorenih pitanja u odnosima dviju zemalja i da je od podjednakog političkog značaja i interesa za Srbiju i Srbe, kao i što je za Hrvatsku i Hrvate.
- Retko se spominje i stiče se utisak da se malo zna da su skoro polovina nestalih Srbi. Srbija je spremna na bilateralnu saradnju u rešavanju tog složenog i bolnog pitanja i ne koči je – rekla je i ocijenila da se Srbija se kroz seriju razvojnih projekata i mjera uvelike sprema za razvojni skok koji će kulminirati izložbom EXPO 2027., prvom takvom koja se održava na teritoriju jugoistočne Evrope u više od 30 godina.
Srbija je u te projekte počela ulagati 17,8 milijardi eura, što je na razini jednogodišnjeg budžeta države.
- Eto prilike za saradnju sa Srbima. Uostalom do Beograda je samo 442 od Zagreba - referirala se na Bajagine stihove.
Naglasila je da trgovinska razmjena s Hrvatskom kontinuirano raste i od 728.3 miliona eura,
koliko je iznosila u 2012., u 2023. je dostigla 1,98 milijardi eura, što je 2,6 puta više, ističući da se raduje danu kad će sve zemlje Zapadnog Balkana biti punopravne članice EU, a naše granice potpuno otvorena za putovanja rad i trgovinu.
Prijemu su, uz mlade folkloraš(ic)e zagrebačkog pododbora Prosvjete, prisustvovali i potpredsjednica hrvatske vlade Anja Šimpraga, troje saborskih zastupnika SDSS-a Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević, vladike zagrebačko ljubljanski Kirilo i pakračko slavonski Jovan u pratnji brojnih sveštenika, čelni ljudi Privrednika i Prosvjete te brojnih manjinskih vijeća…
Podsjetimo, 15. februar se kao Dan državnosti Srbije slavio do 1918. kad je ukinut, a ponovo je kao praznik uveden 2002. godine. Na taj dan 1804. je počeo Prvi srpski ustanak, a 1835. je donesen Sretenjski ustav, jedan od najmodernijih, najdemokratskijih i najliberalnijih ustava svog doba.
