Iz godine u godinu, raste broj kaznenih djela koja su evidentirana kao zločini iz mržnje, navela je SDSS-ova saborska zastupnica Dragana Jeckov komentirajući izmjene kaznenog zakonodavstva. Ona je nabrojala da je MUP 2017. postupao u 28 slučajeva, 2018. u 33, 2019. u 51, a 2020. godine u 87 slučajeva zločina iz mržnje, uključujući javno poticanje na nasilje i mržnju.
- MUP je u 2021. najčešće postupao povodom kaznenih djela prijetnje i oštećenja tuđe stvari, a slijede ih kaznena djela nanošenja tjelesne ozljede i teške tjelesne ozljede te nasilničkog ponašanja. Počinitelji ovih kaznenih djela i dalje su najčešće bili motivirani etnicitetom žrtve. Od 101 kaznenog djela koje je zabilježio MUP, uključujući i kazneno djelo govora mržnje, čak 67 ih je bilo motivirano nacionalnim porijeklom, nakon čega slijede spolna orijentacija, rasna pripadnost ili boja kože te vjeroispovijest - nabrojala je Jeckov.
Ponukana poražavajućim iskustvima s vukovarskih ulica i protestom roditelja koji su nedvosmisleno ukazali na problem nasilja, Jeckov smatra da Kaznenim zakonom treba predvidjeti kvalificirani oblik sudjelovanja u tučnjavi i kvalificirani oblik nasilničkog ponašanja.
- Prva kvalifikatorna okolnost trebala bi biti sudjelovanje u tučnjavi počinjeno iz mržnje odnosno zbog diskriminatornih pobuda. Druga kvalifikatorna okolnost odnosi na posebno ranjive, na djecu i starije osobe te osobe s težim tjelesnim ili duševnim smetnjama ili prema trudnicama. Prema podacima MUP-a za 2022., postupano je povodom 51 kaznenog djela iz mržnje, dok su godinu ranije postupali u 49,5 posto više predmeta, točnije povodom 101 kaznenog djela evidentiranog kao zločin iz mržnje, od čega ih je 13 okvalificirano kao javno poticanje na nasilje i mržnju - navela je Jeckov.
