Nedjelja
Rad nedjeljom. Kako se bliže izbori – predsjednički više-manje, ali i unutarhadezeovski – Andrej Plenković i njegova vlada imat će sve češću potrebu dokazivati se kao autentični desničari. Stoga i reaktualiziranje priče o zabrani rada trgovačkih centara nedjeljom valja gledati kao novi premijerov pokušaj dokazivanja vlastite ideološke pravovjernosti pred klerikalnom desnicom. Ali kako to već biva u politici, često se nađe nezadovoljnika, a to su u ovom slučaju vodeći šoping-centri koji su se preventivno zgrozili na najave premijera Plenkovića i njegova ministra gospodarstva Darka Horvata te zaključili kako bi takvo što – ukidanje rada trgovina nedjeljom – rezultiralo nesagledivom štetom. Prema tvrdnjama nekih od njih, nisu točni Vladini podaci da se nedjeljom manje trguje. Upravo suprotno, vele oni, nedjeljni su prihodi veći, a zabrana rada dovest će do masovnog okretanja ljudi prema online kupovini, smatraju u upravama šoping-centara. Ili barem tako govore. Plenković je nešto ranije izjavio kako analiza ministarstava gospodarstva i financija pokazuje da je prosječan promet u trgovinama nedjeljom niži do 52 posto od prometa u drugim danima te najavio tzv. austrijski model reguliranja ove problematike, tj. donošenje propisa koji će uz neradne, omogućiti i nekoliko radnih nedjelja u godini. Normalna država odavno bi ovo normirala ili odustala od te teme.
Projekti
Mediji bliski Vladi informiraju i o ključnim projektima raznih ministarstava planiranima u 2020. godini, ali što će vam to?
Zatvor
Tek što zaboravimo na Ivu Sanadera, neki ga sud zbog nečega osudi. Zagrebački mu je Županijski, pod predsjedanjem Maje Štampar Stipić, odmjerio šest godina zatvora zbog afere Ina-MOL, a Zsoltu Hernadiju, dugogodišnjem šefu mađarskog MOL-a, dvije. Najkraći opis ovog slučaja veli da su osuđeni jer je Sanader, u zamjenu za deset milijuna eura mita od Hernadija, prepustio Mađarima upravljačka prava nad Inom. Sanaderu se oduzima i pet milijuna eura, a on i Hernadi moraju podmiriti troškove suđenja u iznosu od 60 tisuća kuna. Obrane obojice izrazile su nezadovoljstvo presudom. Sanader nije izrazio ništa, barem ne javno, jer nije bio u sudnici. Oporavlja se od operacije, a inače izdržava kaznu za primanje mita u slučaju Planinska. A sve to godinama nakon što je nekome moglo i biti važno.
Broj
Bit će još riječi o izborima i u ovom broju i u ovom izdanju rubrike, ali šteta je ne zapaziti spektakularan uspjeh Kolinde Grabar-Kitarović u čije smo potencijale vjerovali čak i kad nisu bili razglašeni kao danas. Stigla je na N1 televiziju, na sučeljavanje sa Zoranom Milanovićem koji se nije pojavio i kad se činilo da bi mogla bez greške okončati debatu bez protivnika, uspjela je pozvati birače da u nedjelju na glasačkom listiću zaokruže broj 1. A na njemu je, znate to već, Zoran Milanović. Tako uspješno agitirati za najvećeg protivnika, e to može samo Kolinda Grabar-Kitarović.
Sučeljavanje
A u ponedjeljak na RTL-u, na prvom sučeljavanju uoči drugoga kruga predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović držala se herojski utoliko što nije izgovarala tako tipičan niz besmislica. Nećemo lagati, nije izgovorila ništa vrijedno pažnje ili pamćenja, pripremila je nekoliko napada na Milanovića, ali ih nije uspjela uobličiti u suvislu strategiju, nego je sve izgledalo kao čeprkanje po površini. S druge je strane bio Milanović, malčice preglasan, prebahat i prenametljiv, vrlo osjetljiv prema nekim temama, kao što je Lex Perković. Ne znamo ništa o funkcioniranju njihovih stožera, ni o pripremama za sučeljavanja, ali nam se čini logičnim da joj njezini kažu neka se pripremi malo bolje i pokuša to što ima reći formulirati u nekoliko rečenica koje se ne raspadnu nakon prvog potpitanja. Njemu bi pak valjalo preporučiti efikasno sredstvo za smirenje, čisto da malčice smanji doživljaj. Ovako se čini lakozapaljivom pojavom, što mu nije prepametno u kampanji. Ukratko, čini se da obje strane imaju nemoguće zadatke, a u nedjelju će se znati koliko su uspjeli.
Klavir
Završimo godinu velikim uspjehom slovenske policije. Nakon poduže muke, truda i zatvaranja jednog graničnog prijelaza, čuvari zakona uspjeli su shvatiti da ono što u prtljazi nosi ruski državljanin Andrej Gugnin nije eksplozivna naprava, nego pedala za iPad koja okreće notne stranice. A Gugninu je bitna jer je čovjek pijanist. Nemamo pojma jesu li mu, nakon što im se predstavio kao pijanist, policajci dali alko-test, ali zna se da je autobus s nesretnim pijanistom stigao na granični prijelaz Obrežje/Bregana oko 8.30, da su policajci počeli detaljnu provjeru i u Gugninovoj prtljazi pronašli napravu koja im se učinila toliko opasnom da su ga ‘lišili slobode’ i pozvali stručnjake za eksplozive Specijalne policije. Oni su utvrdili da je riječ o bezopasnom predmetu. Gugnin je na društvenim mrežama opisao da su ga policajci bacili na tlo, stavili mu ruke na leđa, a djevojku su mu odveli u drugu prostoriju i odvojeno ispitivali. Kriza u odnosima između policajaca i pijanista počela je popuštati kad su uključili internet i nakon kraćeg guglanja utvrdili kako je ipak riječ o bezopasnom uređaju.
Pamtit ćemo podvige ekipe Davora Božinovića u 2019. godini. Ne po dobrom, nikako ne po dobrom.
