U petak ujutro, u Kliničkom bolničkom centru Crne Gore u Podgorici, od posljedica koronavirusa umro je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije. Neki mediji izvijestili su već sinoć o njegovoj smrti, ali je Mitropolija crnogorsko-primorska demantirala vijest uz podatak da mu je stanje stabilno.
Risto Radović, kako mu glasi svjetovno ime, rođen je 7. januara 1938. u zaseoku Bara Radovića, u Donjoj Morači kod Kolašina u Crnoj Gori. Diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, a pet godina kasnije se zamonašio i uzeo ime Amfilohije. Postdiplomske studije je pohađao u Bernu i Rimu, a doktorsku disertaciju obranio u Ateni. Bio je teološki i filozofski obrazovan čovjek koji je govorio je ruski, grčki, talijanski, njemački i francuski jezik.
Od 1991. je mitropolit crnogorsko-primorsko-skenderijsko-brdski-zetski i egzarh pećkog trona. U hijerarhiji SPC-a Amfilohije je smatran drugim čovjekom, nakon patrijarha Irineja. Svojim, često agresivnim, stavovima znao je izazivati društvene sukobe i političke polemike. Borio se za Mitropoliju i za Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori, kao i za Kosovo i Metohiju u sastavu Srbije. Bio je protiv raspada Jugoslavije i zagovarao “sveto ujedinjenje srpskih teritorija“, pri čemu je zdušno podržavao ratove devedesetih, posebno pohod na Dubrovnik 1991. godine. Više puta primio je Željka Ražnatovića Arkana, vođu paravojnih srpskih jedinica, prijateljevao je s gospodarom života i smrti u BiH Radovanom Karadžićem koji je zbog ratnih zločina i genocida u Srebrenici osuđen na doživotnu kaznu zatvora na Haškom sudu, obilazio je vojsku na ratištima, hvalio politiku Slobodana Miloševića i glorificirao četničkog vođu Dražu Mihailovića.
Ostat će upamćeno i da je stao na čelo nedavnih višemjesečnih litija u Crnoj Gori uperenih protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje su bitno odredile rezultat avgustovskih parlamentarnih izbora i pad DPS-a Mila Đukanovića nakon tri decenije na vlasti. Njih su dvojica, sve do crnogorskog priznavanja Kosova 2008. godine koje je nazvao “izdajom”, vrlo usko surađivali da bi Amfilohije pred nedavne izbore imao presudnu ulogu u formiranju pobjedničke prosrpske koalicije na čelu s mandatarom Zdravkom Krivokapićem koji je nakon smrti mitropolita pozvao odlazeću crnogorsku vladu da proglasi dan žalosti u Crnoj Gori.
Amfilohije nije priznavao legitimnost Crnogorske pravoslavne crkve i postojanje Crnogoraca kao nacije, zasebno od Srba. Bio je protiv samostalnosti te države i njenog pristupanja NATO paktu. Nakon odluke Crne Gore da uvede sankcije Rusiji, Amfilohije je sve koji su se za to zalagali prokleo "tri puta i 3.000 puta od mene".
U skladu sa svojom konzervativnom politikom Paradu ponosa je nazivao "paradom srama i moralnog smrada", pa je u tom smislu prozivao i premijerku Srbije Anu Brnabić, kao pripadnicu LBGT populacije.
S druge strane, imao je dobre i intenzivne kontakte s papom Franjom, a na Cetinju je ugostio patrijarha moskovskog i cijele Rusije Kirila. Ostat će zabilježeno i da je u martu 2004. pokušao spriječiti demonstrante da zapale Bajrakli-džamije u Beogradu kao akt osvete zbog pogroma nad Srbima na Kosovu, kao i da je osudio napade na građane muslimanske vjeroispovijesti u Pljevljima nakon ovogodišnjih avgustovskih izbora, ističući da je to velika ljudska sramota za počinioce.
Na vijest su reagirali patrijarh SPC-a Irinej koji je izjavio da smrt mitropolita Amfilohija predstavlja jedan od najtužnijih dana u istoriji Srpske pravoslavne crkve, a telegram saučešća Mitropoliji crnogorsko-primorskoj uputio je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Kako je objavila Mitropolija, nakon liturgije koju će voditi patrijarh Irinej, po vlastitoj želji bit će sahranjen u kripti Sabornog hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici u grobu koji je pripremljen za njegovog života.
