Novosti

Manjinski zastupnik

Нe дaмo вaм нaш Дaн жeнa!

Пoвoдoм Meђунaрoднoг дaнa жeнa, дoнoсимo писмo Српскoг дeмoкрaтскoг фoрмa, кoje je у Сaбoру 8. мaртa прoчитao Бoрис Mилoшeвић, зaступник Сaмoстaлнe дeмoкрaтскe српскe стрaнкe

Large sabor

Aranžmani za Dan žena u Velikoj Gorici (foto Davor Puklavec/PISELL)

Povodom Međunarodnog dana žena, donosimo pismo Srpskog demokratskog forma, koje je u Saboru 8. marta pročitao zastupnik SDSS-a Boris Milošević.

- Zašto slavite taj 8. mart? To je zastarjeli praznik, iz neke druge države, iz nekog drugog sistema. To nas danas pitaju oni koji se ni danas, ni bilo koji drugi dan nikada ne pitaju: ko je ta koja svaki dan u godini radi više za manju naknadu i još manje društveno priznanje? Ko je ta od koje se svaki dan očekuju maksimalna zalaganja i napori, ali čije se mišljenje i potrebe uvijek uvažavaju najmanje?

Bilo da se radi o obitelji, radnom mjestu, školi ili fakultetu - to je žena. I jedan jedini dan u godini njoj bi nakon svega trebao biti previše. I kao da nije dovoljno da je žena najiskorištavanija radnica na poslu, i ona od koje se nakon posla očekuje da besplatno, bespogovorno i samo ona skrbi za sve: od djece, moćnijih i nemoćnih, do onih koje jedva poznaje, kao da nije dovoljno da njezini napori ne zaslužuju jednaka prava, žena je uz sve to i u svom domu, na svom radnom mjestu i na svom mjestu obrazovanja izložena dominaciji i nasilju. Nasilje je to koje treba osigurati njezinu pokornost.

Većina žena prepoznaje da tokom života doživi neki oblik nasilja - psihičkog, fizičkog i osobito seksualnog. I to sve unatoč tome što se žene u pravilu uči, odgaja i uvjerava da je nasilje nešto što trebaju trpjeti, što trebaju zaboraviti i na što se moraju naviknuti. Normalizirano nasilje nad ženama nije iznimka ni "greška" u sistemu. To je neizostavni dio društva koje u svim poljima života tretira žene kao manje vrijedne.

Žene čine većinu čovječanstva, ali dijele sudbinu ostalih društvenih manjina u tome što im pripada manje moći u društvu, što je svako pravo koje imaju teško izboreno i što borba za jednakost nije ni blizu gotova. A opet, na njima doslovno leži svakodnevno funkcioniranje društva.

Žene ne samo da nemaju ista prava da odlučuju u obitelji, na radnom mjestu ili u svojoj zajednici, ženama se osporava pravo i da odlučuju o onom osnovnom, onom najosobnijem - vlastitom tijelu. Kao suvremena vještica, žena je dežurni krivac za bilo koji društveni problem. Ako kapitalu nedostaje radne snage - onda ženi treba oduzeti njezinu reproduktivnu slobodu, njezinu osobnost i njezino tijelo pretvoriti u imovinu.

Ko drugi osim žene može biti izložen linču srama, ne samo ispred bolnica, nego sada i na trgovima gradova? Žena je kriva ne samo ako ne rađa dovoljno. Ona je istodobno kriva i ako je previše i ako nije dovoljno seksualno aktivna. Oni koji kleče o trgovima, ne u poniznom, nego u prijetećem stavu linča gomile, spremni su žene spaliti na lomači vlastitih frustracija i neprilagođenosti. I to je to "novo vrijeme" u kojem bismo trebale odustati od 8. marta? Ne, ne damo vam Dan žena! Ovo će ostati naš dan na koji i sebe i sve ostale podsjećamo na borbu koji vodimo svaki dan u godini. Živio 8. mart!"

Na inicijativu Srpskog demokratskog foruma, uz podršku feminističkog kolektiva fAktiv te u zajedničkoj organizaciji više lokalnih udruga: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Dkolektiv, Generator, Mladforma, Nansen dijalog centar, PLANTaža, Srpski demokratski forum i Zaklada Slagalica, 8. marta 2023. u Osijeku je s početkom u 19 sati održana prva prosvjedna šetnja, prvi noćni marš.

Kao i u Zagrebu, šetnja se odvila pod zajedničkom ovogodišnjom parolom "Štrajk u kuhinji, štrajk na ulici", s ciljem upozoravanja na važnost zastupanja vlastitih interesa na svakom mjestu u životu: od kuhinje, spavaće sobe, radnog mjesta, političke organizacije do ulice.

"Taj veliki historijski datum danas se uglavnom sveo na praksu da se simboličnim darovima ili proslavama ženama daje do znanja da su bitne, voljene i shvaćene. Darovi i proslave brzo prođu i već sljedećeg dana mnoge žene se vraćaju beskrajnim i teškim kućanskim poslovima u kojima često nemaju pomoći ni partnera, poslovima na kojima su slabije plaćene i lošije tretirane, doktorima koji im ne žele pružati zdravstvene usluge. Mnoge od njih, kao pripadnice manjinskih zajednica, kroz život nose dvostruki ili trostruki teret identiteta koji se propituju, ne poštuju i osuđuju", naveli su iz SDF-a.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više