Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Zločin bez pravde

Samo su hrvatski istražitelji mogli saslušati pilote koji su ispalili rakete na konvoj i čuti njihova objašnjenja. I to je bio jedini pravi put u rasvjetljivanju užasa koji se u kolovozu 1995. dogodio na Petrovačkoj cesti i kod Novog Grada. No Hrvatska nije pokazivala nikakvu želju da preuzme taj slučaj. Piše Ivica Đikić

 

Aritmetika politike Marinka Čulića: Ukleto kršćanstvo

Crkva u Hrvatskoj glavni je kočničar modernizacije društva i države, što utječe i na porazno zaostajanje zemlje na općim razvojnim listama u Evropi. A za nužnu reviziju ili ukidanje Vatikanskih sporazuma trenutno nema volje ni u Zagrebu ni u Vatikanu

 

Agonija po propisima

Izostali su odgovori na više krupnih pitanja. Sve sugerira na zaobilaženje odgovornosti ne samo viših instanci, nego i liječnika koji su bili u neposrednom kontaktu s Matijanićem. Nitko na koncu nije kriv u sustavu, osim što su zabilježene neznatne proceduralne pogreške. Odgovornost je, ispada, u cijelosti na Matijaniću. Piše Hrvoje Šimičević

 

Zavjera šutnje i metastaze

Pripadnici Specijalne jedinice policije ubili su 25. kolovoza 1995. u Gruborima šest civila i zapalili zaselak. Nakon zločina je izmišljena priča o sukobu sa srpskim teroristima, mijenjan je prvi izvještaj s terena, organizirana je golema zavjera šutnje, a optuženik koji je bio voljan progovoriti pronađen je obješen. Piše Tihomir Ponoš

 

Zdravstva ni za lijek

U riječkoj Klinici za radioterapiju i onkologiju zbog neadekvatnog skladištenja propali su lijekovi vrijedni milijune kuna, zbog čega su izvanredne otkaze dobile dvije medicinske sestre i jedna liječnica. Pravi uzroci basnoslovnog propusta, međutim, mnogo su širi i tiču se nakaradno postavljenog hrvatskog zdravstvenog sustava. Piše Igor Lasić

 

Intervju, Nataša Mataušić: Djecu u logor nisu strpali partizani, već ustaška vojska

Iako je gospodinu blaženom kardinalu Alojziju Stepincu bio draži zločinački ustaški od komunističkog režima, ne mogu se zločini tog ustaškog režima pripisivati partizanima. Djecu s Banije i Korduna, djecu iz srpskih sela u okolici logora Jasenovac, Mlake, Uštice, Košutarice, pa i samog Jasenovca, djecu s Kozare i potkozarskih sela nisu njihovi roditelji napustili, već su oni ili bili ubijeni ili odvedeni na prisilni rad u zemlje Trećeg Reicha. Razgovarao Hrvoje Šimičević

 

Bezvizno oružje

Baltičke članice Europske unije zabranile bi izdavanje turističkih viza državljanima Rusije. Njemački kancelar ističe da ‘ovo nije rat ruskog naroda’, Europska komisija je za poštivanje međunarodnog prava, a UN smatra da bi to bila diskriminacija. Piše Tihomir Ponoš

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Bitka za Jadran

Dok su egzaltirani hrvatski premijer i njegova blindirana pratnja ništa ne sluteći srkali stonske kamenice – i hvalili se kako je Hrvatska u prvih sedam mjeseci ostvarila deset milijuna turističkih ulazaka – na moru iza njihovih leđa odvijala se prava pravcata, klasična hladnoratovska pomorska bitka

 

Neće svijeća nego pravo

I ovogodišnje obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima proteklo je u žaljenju za žrtvama samo jedne strane u Drugom svjetskom ratu. Piše Goran Borković

 

Samo nebo zna

Između putničke nesigurnosti i požarne opasnosti rješenje je pronađeno u vojnoj primjeni avijacije. A ništa ne iscjeljuje redovno nezadovoljstvo kao vanredna prijetnja ratom. Piše Igor Lasić

 

Mi branimo Šodroš, Šodroš brani Novi Sad

Beograd na vodi dobija svoje konačne obrise, u Zagrebu ta ideja nije prošla, a Novi Sad? On je negde između. Novi gup je usvojen, ali borba i dalje traje: u ‘Šodroš survivor kampu’ aktivisti i aktivistkinje, građani i građanke već više od dva meseca brane prostor poznat kao Dunavac-Šodroš od teške mašinerije i onih koji su krenuli da seku šumu na tom delu obale. Piše Dejan Kožul

 

Police ideološkog osiguranja

Desnica u SAD-u posljednjih je mjeseci usmjerila snage i na javno školstvo, a jedno od poprišta borbe su knjižnice u kojima se provode čistke naslova koji spominju rasizam, seksizam, rodni identitet i opresiju. U obrani konzervativnih vrijednosti pritom sve više sudjeluju i roditelji. Piše Tena Erceg

 

Sami sa svojim pokojnicima

Iz svojih smo džepova platili postavljanje mramorne spomen-ploče na kojoj piše da je tu sahranjeno 1.368 ljudi, od kojih 1.165 Kozarčana i 203 domaćih. Pomoći nema ni od koga, kažu sudionici komemoracije u Sloboštini. Piše Nenad Jovanović

 

Pionirski dani glinskog automobilizma

Sisački glas 1920. javlja da nestašna djeca u Novom Sisku i Glini ‘bacaju na automobile kamenje, kape, zemlju’, ali i razne druge predmete na šofere. List upozorava roditelje ‘da djecu poduče, da to ne čine, a ako savjet ne koristi, valja i batinu upotrebiti’. Piše Igor Mrkalj

 

Misli li itko na Tajvance?

Zašto sad, kao zaštitnik Tajvana, promjenom svoje politike u krajnjoj liniji ugrožava njegovu stabilnost? Zato što ona nije kreirana za dobrobit Tajvana i održavanje mira, nego je dio strategije za borbu za opstanak američke dominacije na Indo-Pacifiku i šire. S druge strane, zanimljivo je pitanje zašto je ogromnoj zemlji poput Kine važan jedan nevelik otok. Piše Emina Popović

 

Neviđeni neskandal

Finska premijerka Sanna Marin privatno se zabavljala, pjevala i plesala, netko je nešto šaptao na uho, možda poljubio vrat. Ukratko, nije učinila ništa nezakonito, pa ni štetno, sasvim dovoljno za moralno zgražanje. Piše Tihomir Ponoš

 

Lov na petu TV frekvenciju

Četiri televizije – B92, Prva, Pink, Happy – koje su ponovo dobile nacionalnu koncesiju poznate su po difamiranju i manjku etičkog kodeksa. Otvoren je konkurs za petu frekvenciju, a Judita Popović iz Saveta REM-a se nada da će rezultirati medijskim pluralizmom. Piše Dejan Kožul

 

Spas u utopiji

Evropa koja se našla u škripcu između krize američke hegemonije i manevriranja Kremlja, što jača antievropske i reakcionarne političke snage, mora izgraditi stratešku autonomiju na globalnom nivou. Rat u Ukrajini učinio je to neodgodivim zadatkom, smatra talijanski filozof Antonio Negri. Piše Srećko Pulig

 

Pregovori i izgovori

Američka diplomacija se iz pozicije ‘angažiranog promatrača’ prebacila u ulogu aktivnog posrednika između Beograda i Prištine kako bi ohrabrila obje strane da efikasno koriste dijalog. Pritom ovaj put ništa ne prepušta slučaju. Piše Zoran Daskalović

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Grob Nine Spirove

Novinari, kakvih već ima, pisali su da Spirova živi te u Americi te u Njemačkoj, a ljudi koji su tim vijestima vjerovali (među njima je i ovaj koji ovo piše), uzimali su ih za pouzdane. Tako je nastala i vijest da Nina Spirova živi u Čačku, a u Čačku nije živjela

 

Intervju, Milan Labus: Svi rado idu ‘kod Srbina’

Kad je došla demokracija, s njom su došli i neki bedasti ljudi kojima smo smetali moj kuhar Vojo i ja. Vojo zato što je Srbijanac, a ja jer sam Srbin iz Like. Kad je držao čuveni govor na Cvjetnicu 1990., Tuđman je zajedno s njih dvadesetak iz stranke došao na ručak u restoran na Kegliću. A na jesen mi ga zapalili. Nakon toga sam deset godina radio u Sloveniji. Razgovarao Goran Borković

 

Janusovski kameleon

Nacionalizam je suštinski ambivalentan i proturječan fenomen, a Menseova ‘Kritika nacionalizma’ vrlo je vrijedan alat za razumijevanje ključnih procesa koji određuju i našu suvremenost. Piše Jerko Bakotin

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Doktorov recept

Kad čovjek gleda ‘Malo misto’ ne može ne pomisliti kako Karlo Bulić ‘ne glumi, već postoji’ u kadru, drugim riječima, da su on i dotur Luigi jedna osoba. Ništa pogrešnije! Hetrichov portret prikazuje umna čovjeka koji je dubinski doživljavao svijet oko sebe