Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati video najavu Novosti.
Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:
Nervoza oko Fortenove
Prema premijerovoj želji, istražuju se motivi koji su naveli Allianz da se povuče iz ulaganja u Fortenovu. Zašto, međutim, DORH, policija i svi ostali ne istražuju motive koji su mirovinske fondove nagnali da uopće krenu prema vlasništvu u toj kompaniji te motive premijera Plenkovića da svom snagom podupre taj plan? Piše Ivica Đikić
Mirovinski forte e morte
Svi se bave ulogom mirovinskih fondova oko Fortenove, a gotovo nitko nije primijetio da su oni krucijalna činjenica jer u posjedu drže oko 130 milijardi kuna radničke štednje za mirovinu i po iole zdravoj ekonomskoj i socijalnoj logici uopće ne bi smjeli postojati. Samo ove godine njihova imovina pala je za četiri milijarde kuna, s preko 133 na oko 129 milijardi. Piše Igor Lasić
Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Memorija i Jugoslavija
Poželjna forma memorije je pogled pun mržnje upućen u superiornu prošlost. No ima li većeg samoponiženja od krivotvorenja vlastita sjećanja? Prevelikom broju Hrvata, uključujući trenera splitskog Hajduka, dogodilo se da su, ostavši bez Jugoslavije, ostali i bez dostojanstva
Dosmrtna pljačka
Analizom recentne prakse domaćih sudova Novosti su pronašle na desetke sporova koji se vode zbog ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, koje aktivisti okupljeni oko umirovljeničkih udruga nazivaju lešinarskim biznisom. Zahvaljujući inicijativi Hrvatske stranke umirovljenika takve prijevare uskoro bi trebale postati stvar prošlosti. Piše Tamara Opačić
Srpska posla Borisa Dežulovića: Mostovi okruga Savski venac
Čim su Aleksandar Veliki i Siniša Mali onomad izneli istorijsku ideju da se sruši Stari savski most i sagradi novi – lepši, stariji i savskiji – te Beograđanima na vodi omogući život dostojan čoveka, Srbina, pevača i influensera, nadigla se na predsednika i većinskog vlasnika Republike Srbije celokupna beogradska i srpska peta kolona
Manipulacija kozaračkom djecom
Opskurni Hrvatski tjednik iskoristio je sudjelovanje povjesničarke Nataše Mataušić na tribini u organizaciji Udruge za promicanje istine o hrvatskoj povijesti, čiji je predsjednik Andrija Hebrang, kako bi joj pripisao tvrdnju da su ustaše spašavali kozaračku djecu. Piše Goran Borković
Skokodakanje
Kad Millenium promocija u demantiju kaže da smo njihovog suvlasnika Božu Skoku citirali izvan konteksta, to je nemoguće. Jedini kontekst je takav da Millenium posluje s javnim institucijama pod političkom upravom, dok suvlasnici melju o njima u medijskim studijima, gradeći se nepristranima. Piše Hrvoje Šimičević
Mentaldemija
Istraživanja sve više dovode u korelaciju mentalne poremećaje s posljedicama pandemije i potresa koji je 2020. pogodio Zagreb i Baniju. Jedno je sigurno: izolacija, strah od zaraze, ali i polarizacija koja se u društvu razvila zbog odnosa prema pandemiji, kao i život u kontejnerima polako dolaze na naplatu. Piše Dragan Grozdanić
Radnici ostavljaju srce na terenu
Otkako je Katar kupio prava na organizaciju SP-a umrlo je najmanje 6.500 radnika, među njima mnogi mladi od srčanog udara. Među radnicima je rastao strah od neisplata plaća i prisilnih deportacija. Sindikalno organiziranje i štrajkovi su zabranjeni, ali otpora, praćenog uhićenjima i državnim progonom, ipak ima. Piše Ivana Perić
Telefonska trijaža
U razgovoru s osobama koje žive u ruralnim dalmatinskim krajevima čuli smo da se često događa da Hitna pomoć odbija doći kada se radi o starijim ljudima jer su im oni očito sekundarni po stupnju hitnosti. Piše Maša Samardžija
Da mladi ostanu kod kuće
U Erdutu je za tri godine rođeno više od stotinu beba dok u vrtiću imaju 113 mališana. Piše Dragana Bošnjak
Kad je Split klicao Nazoru
Nenad Jovanović piše o promociji knjige "Prva hrvatska republika": Ministarstvo branitelja odbilo je financirati knjigu o prvoj narodnoj vladi slobodne Hrvatske
Sila Kongres ne moli
Neprofitni institut Brennan Center for Justice ovih je dana objavio istraživanje koje pokazuje da je SAD tijekom 20. i 21. stoljeća pokrenuo nekoliko desetaka "tajnih ratova", toliko tajnih da o nekima od njih ništa nije znao nitko osim predsjednika države i njegovog najužeg tima, pa tako ni članovi temeljnog tijela predstavničke demokracije, Kongresa. Piše Tena Erceg
Za Beograd nema zime
Dok ministri u Vladi Srbije ističu da se s teškim i izazovnim vremenima Srbija nosi bolje nego neke razvijenije zemlje, Fiskalni savjet izračunao je da cijena koju će porezni obveznici platiti za "budžetsko prevazilaženje posledica krize i pomoć građanima" nije baš mala. Piše Zoran Daskalović
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Njih tri
Vešovićev prozimetar je živo meso sjećanja na majku i suprugu, i sjećanja na ratno djetinjstvo kćerke, "djeteta čekanog deset godina". Čita se u dahu i ostavlja bez daha. Knjiga je iskrena pohvala ženama, mučenicama koje muški svojim nerazumom svakojako zlostavljaju i izlažu opasnostima
Intervju, Dragana Mladenović: Patrijarhalne šeme su svuda oko nas
"Iako je načinjena od svedočenja s poetskim intervencijama, zbirka "Femicid" je zapravo pesnički kroki nasilja nad ženama. To su situacije ili scene koje svako od nas prepoznaje iz života ili iz medija, one su zapravo samo skice, ali često otkrivaju ceo prizor. Pored toga, važan segment predstavlja traganje za korenom femicida i rodno zasnovanog nasilja u jeziku, rekla je pančevačka pjesnikinja koja je u Zagrebu promovirala zbirku "Femicid i druge pesme". Intervju vodio Lujo Parežanin
Ni na Istok, ni na Zapad
Dva jazz koncerta, dvije posve različite priče – razvikana Jazz/Takes Super Group odradila je 7. studenog u Tvornici Kulture klasičnu tezgu, a Kayhan Kalhor i Erdal Erzincan, iranski guslar i turski sazlija, odsvirali su dva dana kasnije u Kazalištu Kerempuh koncert kakav Zagreb nije čuo. Piše Đorđe Matić
Težina jugoslovenskog tereta
"Vidno polje" Gorana Babića, hrvatskog, odnosno jugoslovenskog pesnika i kulturnog radnika koji je od devedesetih naseljen u Beogradu, "izložba" je autorovog života, zapravo čitavog jednog vremena, čije se konture ocrtavaju kroz biografiju pojedinca koji se našao na nekim važnim mestima u nekim važnim trenucima. Piše Dunja Ilić
Na engleskom, a naše
Korištenje engleskog jezika domaćim izvođačima često predstavlja liniju manjeg otpora, ispriku za lakše slaganje metrike. Tri novija ostvarenja ipak ga tematski i estetski integriraju do te mjere da ih je potpuno nemoguće zamisliti na materinjem jeziku. Piše Karlo Rafaneli
TV rašetanje Borisa Rašete: Zatrolani odnosi
"Iz bratske, a po potrebi može i ustaške Hrvatske, stiže nam dragi, poštovani, fantastični i voljeni Ante Tomić", grmi u eteru Zoran Kesić. "Kako je to kad živite u Evropskoj uniji, je li vam donela procvat, a nadamo se da nije i da vam je crkla krava", između ostalog pita gosta