U video najavi pogledajte što možete pročitati u novom broju Novosti.

 

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Od sedam dana do 25 godina

Dvadeset i pet godina kontinuiranog izlaženja ne znači samo puko bilježenje proteka vremena. Iz kontinuiteta, dugotrajnosti, žilavosti i borbenosti Novosti, na što su nas često primoravale okolnosti, proizašlo je i slobodno, kritičko i hrabro novinarstvo. Piše Andrea Radak

 

Zašto Novosti?

Izvaci iz knjige "Slučaj Novosti" objavljene u povodu 25. godišnjice tjednika (1/3): U uvodniku prvog broja, objavljenog 17. decembra 1999. godine, navode se osnovni razlozi za pokretanje manjinskog lista: potreba za javnom prisutnošću, inzistiranje na političkoj pragmatičnosti i uzdanje u zdrav razum, te suradljivost – Novosti neće biti zatvorene, isključive i etničkom pripadnošću zaslijepljene novine. Piše Rade Dragojević

 

Tvrdo, tvrđe, grđe

Plenković bi se mogao naći u velikim problemima nastavi li cijediti suhu drenovinu, u što se pretvorio sukob s Milanovićem, a tu ponajprije mislimo na svibanjske lokalne izbore i na sve jasnije nezadovoljstvo unutar HDZ-a zbog Plenkovićeve iracionalne jurnjave slijepom ulicom. Piše Ivica Đikić

 

Nema do Mesića

U 18 općina u kojima su (bili) u većini Srbi izlaze na predsjedničke izbore u znatno manjem broju od prosjeka države, predsjednik kojih ih je najviše reprezentirao bio je Stjepan Mesić, na suprotnom polu je Zoran Milanović, a u sredini Ivo Josipović. Piše Tihomir Ponoš

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Predsjednik Obećane zemlje

Deset tisuća dvjesto dvadeset sedam glasova, nevjerojatnih tri puta više nego Milanović, dobio je Dragan Primorac u Bosni i Hercegovini, kao veličanstveno finale veličanstvenog trijumfa. Njegova pobjeda bila je čista kao suza: slobodni svijet dao mu je demokratski legitimitet, a Bosna i Hercegovina hrvatski

 

Intervju, Damir Bakić: Militarizacija škola nije rješenje

"Nije rješenje zatvarati škole i školske objekte pretvarati u nekakve "sigurne kuće". To je suprotno našoj tradiciji i suprotno ideji škole. Pravi put je da se u sistematizaciji radnih mjesta predvidi osoba koja će biti član školskog kolektiva zadužena za sigurnosna pitanja", kaže saborski zastupnik Možemo! i profesor na zagrebačkom PMF-u. Intervju vodila Paulina Arbutina

 

Živopisan teritorij Klaonice

Gradska je vlast u vezi Zagrepčanke navodno odlučila saslušati kulturnjake, uvelike zahvaljujući podstreku odozdo. Od pomoći će biti i to što je riječ o zaokruženoj urbanističkoj i arhitektonskoj cjelini koju ne bi lako bilo privesti nekretninsko-mešetarskom cilju. Piše Igor Lasić

 

Intervju, Sven Milekić: Braniteljske udruge su među glavnim poduzetnicima pamćenja

"Te udruge održavaju dominantni prikaz rata, s tim da među onim vidljivijima postoje razlike – jedne zagovaraju srednjostrujaški prikaz, kao što to čine udruge koje gaje baštinu Franje Tuđmana, a druge, ekstremnije, gaje filoustaški, odnosno HOS-ovski prikaz rata", kaže politolog, istraživač stavova udruga hrvatskih veterana prema Srbima. Intervju vodila Tamara Opačić

 

Čekićem po fektčekerima

Meta u SAD-u neće više koristiti usluge fektčeking organizacija, najavio je njen vlasnik. Moći će se vrijeđati migrante, transrodne osobe i homoseksualce. Reizbor Trampa svijetu donosi nove nevolje, a Zakerbergu novi priljev konflikata koji se mogu monetizirati. Piše Nataša Škaričić

 

Monetizacija pažnje

Epizoda s Haliey Welch, viralnom pobjednicom 2024., prilično je indikativna za razumijevanje suvremene ekonomije i politike. Preciznije, za optiku kojom se tumači suvremena ekonomija i nastajanje političkih stavova unutar labavih granica između javnog i privatnog. Piše Marko Kostanić

 

Milina peta zima u kontejneru

Nakon potresa odmah sam pohitao u Glinu, prijavio se za obnovu i uskoro su stigli stručnjaci. Svi su u selu dobili nekakve naljepnice samo ja nisam jer na moju kuću naljepnicu se nije imalo gdje nalijepiti. Piše Vladimir Jurišić

 

Beograd u Italiji

U talijanskoj regiji Friuli-Venezia Giulia postoji gradić Belgrado. Prije više od pet stotina godina bio je domom jedne srpske princeze, trojice srpskih despota i čak četvero svetaca SPC-a. Dvorac je sredinom 15. stoljeća kupila Katarina Branković, a u njemu se nastanio njen brat Stefan Slijepi. Piše Milena Joksimović

 

NIS i geopolitički oris

Odlazeća američka administracija tvrdi da zbog sankcija NIS-u srpska privreda neće imati štete. Srpske vlasti predvođene Vučićem građane uvjeravaju da se ne moraju brinuti jer će se pobrinuti da nađu rješenje koje će omogućiti funkcioniranje energetskog tržišta. Piše Zoran Daskalović

 

Povijest i budućnost rata

Richard Overy, "Why War?" (Pelican Books, 2024.): Unatoč nekim manjkavostima, knjiga Richarda Overyja je poticajna, naročito u vrijeme globalne eskalacije sukoba. Nakon stoljeća opsežnih rasprava, odgovor na pitanje "Čemu rat?" i dalje je "sporan, parcijalan, frustrirajuće nedostižan". Piše Jerko Bakotin

 

Buši, pali pa raspali

Razorni požari u Los Angelesu ukazali su na kombinaciju klimatskih promjena, neadekvatnih resursa i političkih optužbi. Uz 25 poginulih, tisuće uništenih kuća i evakuiranih, vatrogasci se suočavaju s izazovima sušnih vjetrova Santa Ana. Stručnjaci upozoravaju na globalni utjecaj klimatskih promjena i začarani krug emisija CO2. Piše Tena Erceg

 

Pomahnitala muskota

Kako god se odnos Trumpa i Muska razvijao, trenutni prizor ove romantične buddy buddy tragikomedije vrijedi screenshotati i dobro zapamtiti. Ako ni zbog čega drugog, onda kao upozorenje: točno ovo dobijemo onda kada svjetsku medijsku komunikaciju, goleme državne potpore i astronomske ekonomske resurse damo samo jednom čovjeku. Piše Boris Postnikov

 

Pjesme u podjeba-duru

Vještina kojom je Predrag Lucić varirao već postojeće pjesmotvore, pretvarajući ih u duhovitu i ingenioznu sprdnju sa snagom bodljikavog političkoga komentara, zavrjeđuje da joj se poda niša u bespućima tumačiteljske literature. Piše Siniša Vuković

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Mastilo od gljiva

Oni koji budu pročitali i samo prikaz knjige "Gljive Kine", odmah će shvatiti koliko je naš autor duboko zašao u svijet tih životinja koje ne hodaju. I neće uvažiti njegovu napomenu o amaterskom bavljenju gljivama. Neće, jer kakav je to amater koji noću gljive sanja, a danju ide da ih traži, pa kad ih nađe, svakojaka čuda od njih čini?

 

Intervju, Igor Bezinović: D'Annunzio je u Rijeku došao da je pripoji Italiji

"Temeljni mit tvrdi da je D'Annunzio došao u Rijeku s namjerom da osnuje svoju državu. Ne, došao je da je pripoji Italiji. Tri mjeseca prije kraja okupacije poduzima očajnički potez i odlučuje proglasiti Rijeku svojom državom. Međutim, ideja nije originalno njegova nego ju preuzima od riječkih autonomaša koji su za to lobirali u Versaillesu", kaže redatelj i scenarist dokumentarno-igranog filma "Fiume o morte!". Intervju vodila Branimira Lazarin

 

Traume društvene i lične

Od dramedije, preko revizionističkog vesterna pa do krimića, u središtu triju novih serija su traumatična iskustva koja oblikuju njihove protagoniste i društvene kontekste u koje su smještene. Piše Jelena Svilar

 

Pouka izašla iz Rajha

Mark Mazover, "Hitlerovo carstvo – Nacistička vladavina u okupiranoj Europi" (s engleskog preveo Vuk Perišić, Fraktura, Zagreb, 2024.): Mazoverovo "Hitlerovo carstvo" jedinstvena je sinteza ustroja Trećeg Rajha. Čitana iz perspektive Bregzita, Orbana, balkanskih i ruskih ratova, poručuje nam da je Evropljanima danas potrebna lekcija nacizma da bi ih suočila s posljedicama nacionalističkih politika. Piše Dragan Jurak

 

TV rašetanje Borisa Rašete: S našeg grunta

Mladen Ćapin, jedan od vodećih hrvatskih dokumentarista srednje generacije, snimio je film o kultnim "Gruntovčanima", a HRT ga je prikazao o pedesetoj obljetnici nastanka serije. Tegoban seljački život, zlo i patnja, prikazani su na način koji je masovna publika doživjela kao humor