Nekoliko stotina ljudi marširalo je danas ulicama Zagreba u znak sjećanja na antifašističku borbu i Narodnooslobodilački pokret. Početna točka rute desetog po redu Marša solidarnosti, u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba, bio je Glavni kolodvor, kod lokomotive ‘Katice’, koja je tamo postavljena početkom 1990-ih, kada je s tog mjesta uklonjena lokomotiva Titovog plavog vlaka. Danas ‘Katica’ tamo počiva kao najstarija parnjača iz fundusa HŽ-a, no bez oznake da se nalazila u prvom ustaškom koncentracijskom logoru ‘Danica’ kao ‘nijemi svjedok ustaške strahovlade i terora’.

Ispred kuće narodnog heroja Ive Lole Ribara, u Žerjavićevoj ulici, u kojoj je rođen prije 101 godinu, Lovro Krnić iz ‘Antifašističkog vjesnika’ podsjetio je na značaj tog sekretara Saveza komunističke omladine Jugoslavije koji je poginuo 27. novembra 1943. godine.

- Osim ploče na Lolinoj rodnoj kući, uklonjeno je i njegovo poprsje iz parka na Selskoj cesti 7, koji je nekoć nosio njegovo ime, kao i obližnji Dom zdravlja u tadašnjoj Ulici Lole Ribara. Uklonjena su i poprsja iz studentskog doma na Lašćinskoj cesti i vrtića u Rusanovoj koji su također nosili njegovo ime, dok je Druga gimnazija u Križanićevoj nosila ime ‘Braće Ribar’. Od 1990-ih uklonjene su i sve spomen-ploče koje su obilježavale ilegalne punktove i partijske konferencije iz predratnog i ratnog doba na kojima je sudjelovao i Ivo Lolo. Tako je Lolo u kontrarevolucionarnom vihoru potpuno izbrisan iz memorije grada Zagreba. Tek pred lokalne izbore 2009. godine dobio je ulicu u izgradnji, u produženju Jarunske. Riječ je o ugibalištu od svega par metara. Nedavno je vraćena i jedna od četiri njegove biste i to ona posljednja, postavljena u 1980-ima koja nije nosila crvenu zvijezdu - rekao je Krnić te je pozvao Grad Zagreb da vrati spomen-ploču na rodnu kuću narodnog heroja.

Kod Ministarstva kulture Boris Postnikov iz ‘Novosti’ objasnio je u kolikoj je mjeri država putem svojih politika odgovorna za demonizaciju antifašističke prošlosti, trend koji je započeo s Hasanbegovićevom rečenicom ‘antifašizam je floskula’.

- Teza o dva totalitarizama, koja s jedne strane služi brisanju historijske, antifašističke komponente komunističke borbe, a s druge demoniziranju socijalnih i ekonomskih standarda do kojih je ta borba s vremenom dovela, danas je dio standardnog repertoara službenih stavova i izjava u Ministarstvu kulture - naveo je Postnikov.

Na nekadašnjem Trgu maršala Tita, o značaju Josipa Broza kao vođe NOP-a i državnika govorio je povjesničar Hrvoje Klasić.

- Bez Tita antifašističke borbe u takvom intenzitetu ne bi bilo, a bio je velik državnik i u miru. Zna li netko što su Clinton ili Trump radili dva dana prije inauguracije? Zasigurno nisu pisali Kolindi Grabar-Kitarović. No Nixon je dva dana prije svoje inauguracije pisao Titu sa željom da posjeti Jugoslaviju i upozna se s njime te je na kraju posjetio Beograd, Zagreb i Kumrovec – naveo je Klasić.

Kod ‘Javke’, trafike Rajke i Zdenke Baković, Leila Topić iz Centra za ženske studije govorila je o tim sestrama i njihovom ilegalnom radu sve do hapšenja i ubojstva u decembru 1941. godine. Malo dalje, u Gajevoj ulici, Aneta Lalić iz Srpskog narodnog vijeća govorila je o tjedniku ‘Novosti’.

- ‘Novosti’ najjasnije manifestiraju osjetljivost društva na političku zloupotrebu smrti u ratovima s ovih prostora, kao i na manipuliranje pojmovima kao što su većina te na politiku identiteta umjesto politike solidarnosti i na pitanje nepravde koja se zamagljuje konstruktima nacionalne sigurnosti - istakla je ona.

Kod spomenika Strijeljanje talaca u Ulici baruna Trenka, preko puta Umjetničkog paviljona, Lana Lovrenčić navela je da je taj reljef kipara Frana Kršinića trebao biti dio monumentalnog spomenika žrtvama fašizma u Dotrščini.

Ovogodišnji Marš solidarnosti okončan je u prostoru Saveza antifašističkih boraca i antifašista predavanjem Branimira Jankovića s Filozofskog fakulteta.