Povodom dvadesete godišnjice ubojstva haškog svjedoka Milana Levara, Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Antifašistička liga RH organizirali su na gospićkom groblju komemoraciju kojoj su prisustvovali Levarova udovica Vesna Levar i njihov sin Leon. S obzirom da je Levar kao hrvatski branitelj svjedočio i javno govorio o ubojstvima hrvatskih, srpskih civila i ratnih zarobljenika u gospićkom kraju, njemu i njegovoj obitelji stizale su poratnih godina sve ozbiljnije prijetnje, a onda je uslijedila likvidacija. Kobna je bila eksplozivna naprava postavljena u njegovom dvorištu.

- Znala su se imena naručitelja Levarovog i nekih drugih ubojstava, kao i imena izvršitelja zločina, ali postojao je razlog zašto oni nikada nisu bili uhićeni i osuđeni - rekao je predstavnik Antifašističke lige Drago Pilsel koji pamti razgovor Vesne Levar s tadašnjim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem, vođen 14. oktobra 2010. godine.

- Otišla je tamo kako bi se informirala o statusu predmeta protiv nepoznatog počinitelja ubojstva svog supruga. Bajić je tada rekao, da oni u DORH-u ‘znaju tko je ubojica, ali mu to ne mogu dokazati‘ – rekao je Pilsel. Po njegovim riječima, policija je još 1999. godine imala informacije o pripremi atentata, uključujući iskaz čovjeka koji je tada priznao da je osobno pripremao Levarovo ubojstvo te je samo čekao zeleno svjetlo.

- Levar je postao sinonim za građansku Hrvatsku koja nije smjela prešutjeti tamnu stranu Domovinskog rata, rekao je Pilsel i citirao književnika Miljenka Jergovića koji je ustvrdio da je Levar umro jer nije htio biti suučesnik zločina u kojem nije sudjelovao.

- Svjedočio je pred haškim tribunalom. Zato je osuđen na smrt i sramoćenje. Govorio je o nečemu što je trebalo ostati pod tzv. nacionalnim zavjetom šutnje - zaključio je Pilsel.

- Tokom istrage koju je vodilo tužilaštvo Haškog tribunala, taj sud je preuzeo odgovornost za Levarovu zaštitu, ali to nije poštovao već je dio odgovornosti prenio na hrvatsko pravosuđe i policiju u očekivanju da će oni zaštititi svjedoka ratnih zločina - rekla je voditeljica Documente Vesna Teršelič.

- Nažalost, istraga nije dala rezultata ni 20 godina nakon ubojstva. Levara treba shvatiti kao inspiraciju, jer je njegov doprinos istini i humanizaciji odnosa prema svim žrtvama rata neizmjeran. On je ubijen jer je bio borac za istinu i zato što je prekršio nacionalnu omertu. Na nama je da napravimo korak bliže onoj Hrvatskoj u kojoj će Levar biti slavljen kao heroj i branitelj domovine, kao branitelj istine - podvukla je Teršelič.

Komemoracija je bila prilika da se pruži podrška Vesni Levar i njenom sinu koji žive u istom gradu s ubojicom supruga i oca, opstaju u takvoj sredini i pokušavaju živjeti koliko je moguće normalno. Podsjetimo, tokom oktobra 1991. na području Gospića pobijeno je preko 50 civila, najvećim dijelom Srba. Nakon 14 mjeseci suđenja, glavni čovjek akcije, general Mirko Norac, osuđen je 2003. na zatvorsku kaznu od 12 godina, Tihomir Orešković na 15, a Stjepan Grandić na deset godina zatvora. Norac je kasnije osuđen još na sedam godina zatvora zbog masakra u Medačkom džepu 1993.. Kazna mu je objedinjena na ukupno 15 godina zatvora, ali je pušten nakon dvije trećine odslužene kazne.

Ubojstva Srba na širem području Gospića nastavljena su i nakon rata, podmetanjem bombi. Ubijeno je sedam Srba, među kojima je bio general Milorad Mišćević, a 13 ih je ranjeno. Za ta djela je optužen Ivica Rožić ali je oslobođen zbog pomanjkanja dokaza.