Ustaški teror nad Srbima, Židovima i Romima nije bio reakcija ne srpsku pobunu, kako to tvrde revizionisti, već je ustanak u NDH posljedica terora i genocida, naglasili su promotori knjige "Ustaški teror u Velikoj župi Zagorje" Gorana Hutinca 25. marta u prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista u Zagrebu.
- Knjigu vrijedi pročitati jer se ne svodi na "pričam ti priču", nego na osnovu brojnih izvora i arhivske građe pokazuje izdajnički i zločinački karakter NDH, ne samo u Velikoj župi Zagorje, gdje je izvršen genocid nad Srbima, Židovima i Romima, nego i drugdje. Također pobija tezu revizionista da su se Srbi pobunili jer nisu voljeli Hrvatsku pa su tek onda ustaše reagirale. Prostor Velike župa Zagorje, naime, bilo je etnički čisto područje na kojem su živjeli Hrvati i nešto Srba na istoku - rekao je historičar i urednik knjige Ivo Goldstein, ističući da u ustaškom aparatu nisu svi bili isti, pa se Stjepan Uroić, iako važan dužnosnik, pobunio protiv terora i pljačke, a Stjepan Vukovac se iz ministarstva vanjskih poslova već 1941. povukao u penziju.
- Pobuna nije bila razlog za ustaški teror, nego su to bile ustaše same po sebi - rekao je historičar i urednik u Novostima Tihomir Ponoš, ističući da na području Zagorja sukobi nisu ni izbliza bili intenzivni kao u drugim dijelovima NDH.
Promocija knjige održana je u prostorijama SABA-e RH (Foto: Nenad Jovanović)
- Partizani se javljaju tek 1942. a prvi okršaj s Nijemcima bilježi se u junu 1943. Zapravo, nacistička Njemačka je bila relativno nevažna jer su progon Srba, Židova i Roma radile ustaše. Najprije su hapsili istaknute prvake, a onda stezali obruč i na ostale društvene skupine. Ljudi su gubili posao, izbacivani su iz stanova i pljačkani, pri čemu je do izražaja naročito dolazila korupcija. Krajem rata obruč popušta, naprosto zato jer se nije imalo više koga stezati - kazao je Ponoš, naglasivši da je vrijednost knjige i to što daje glas malom čovjeku zahvaljujući velikoj arhivskoj građi koju je autor koristio.
Po riječima autora Gorana Hutinca, u ranijim istraživanjima su u fokusu uglavnom bili zločinci, dok se o žrtvama zbog nedostupne građe manje znalo.
– Dok su zločinci nižeg ranga kažnjeni, oni najvišeg su se izvukli, bježeći u Južnu Ameriku, Njemačku i Austriju gdje su bili više-manje sigurni. Opljačkane nekretnine nakon rata vraćane su vlasnicima, ako ih se moglo naći i ako nisu bili pobijeni, čime se obara teza da se imovina u Hrvatskoj nije vraćala – istaknuo je Hutinec.
Knjigu je izdala Nakladnička kuća Profil knjiga, uz suzidavače SABA RH, SNV, Židovsku zajednicu Bet Israel, Grad Varaždin i Krapinsko-zagorsku županiju. Iduće promocije održat će se u Varaždinu, Ludbregu i Čakovcu.
