Ostavka i donacija

Htjeli smo ovotjedno izdanje rubrike započeti osvrtom na ostavku Damira Krstičevića, ali događaji su, poput elementarne nepogode, izmakli kontroli, pa smo dužni skrušeno priznati kako je cijeli postupak odlaska i povratka bumerang ministra iznad naših spoznajnih mogućnosti. Elem, opaska Kolinde Grabar-Kitarović, još uvijek predsjednice Hrvatske, da je vojsku trebalo ranije angažirati na gašenju požara u splitskoj okolici, potaknula ga je na višednevno prenemaganje začinjeno ostavkom koja je sa svakim novim satom postajala sve opozivija. Na koncu je objavio odluku o odlasku na godišnji odmor. S obitelji. I priznao da ga je premijer Andrej Plenković nagovorio na ostanak u Vladi. Epski potencijal drame nadilazi dosege ove skromne rubrike manjinskog glasila i svakog tekstića koji je čini. Sva silina tektonskih poremećaja u dubini hrvatske zemlje, uzrokovanih najavom Krstičevićeva odlaska s omiljene funkcije, bolje bi se izrazila uz gusle. Recimo, po uzoru na ‘Pogibiju popa Mila Jovovića’ valjalo bi napisati i odgusliti ‘Ostavku generala Damira Krstičevića’, samo da je vremena i volje. Ovdje nam je zanimljiva informacija da se u nagovaranje generala na ostanak u Vladi uključio i kolega po činu Ante Gotovina. Bivša uzdanica Zorana Milanovića, nekadašnjeg lidera SDP-a i Vlade, koji je vjerovao da će publiciranjem informacijama o druženjima s njim pacificirati desnicu, očito se trudi održati HDZ na okupu. Uostalom, Gotovina je imenovan posebnim Krstičevićevim savjetnikom, a tvrtka ‘Pelagos net farma d. o. o.’, čiji je suvlasnik, donirala je HDZ-u 15 tisuća kuna. Toliko je nježnih osjećaja u toj donaciji da smo pišući ovu vijest zamalo pustili suzu.

Seoba i gubitak

Obitelj Ivice Todorića najavljuje selidbu u Austriju jer joj je hrvatska poduzetnička klima postala neugodna. Koliko znamo, Hrvatska banka za obnovu i razvoj ne planira napustiti domovinu ali je, čitamo ovih dana, izgubila novac zbog ulaganja u donedavno Todorićev ‘Agrokor’. Što se dogodilo? Tvrtka ‘Nexus ulaganje’ dala je ‘Agrokoru’ u listopadu kredit od 40 milijuna kuna te uskoro uvidjela lošu stranu tog poteza, jer je zbog sloma Todorićeva poslovnog čeda ostala bez mogućnosti brzog povratka novca. ‘Nexus’ je, otkrivaju novine, u vlasništvu fonda ‘Nexus FGS’ u kojem je ulagač ‘Agrokorova’ maloprodajna tvrtka ‘Konzum’, ali i HBOR, gubitnik u ovom poslu. Već smo se nekoliko puta pitali što USKOK radi oko ‘Agrokora’ pa nema smisla ponavljati stare rečenice i glumiti čuđenje nad nečim tako notornim poput nefunkcioniranja hrvatske države.

Bog i računi

I tako se državna banka te bivši koncern nekad omiljenog domovinskog poduzetnika muče s minusima na računu dok, s druge strane, među nama ima, hvala dragome Bogu i djevici Mariji, više nego solventna svijeta koji ne troši novac na hirove, droge i lake žene, nego ga polaže u banku. Na primjer, u takozvanu Vatikansku banku u kojoj, prema pisanju prijestolničke štampe, račune imaju članovi Kardinalskog nadzornog povjerenstva, a među njima i Josip Bozanić. On je, precizirat ćemo koliko je precizirano u hrvatskim medijima, jedan od šest nadzornika banke koji su na njezinim računima lani imali ukupno 3,4 milijuna eura, odnosno oko 25 milijuna kuna. Mediji nisu uspjeli utvrditi radi li se o Bozanićevu privatnom novcu ili crkvenom, ali veseli saznanje da u ovim teškim godinama ima institucija i pojedinaca koji ne trebaju emigrirati u Irsku da bi lijepo živjeli.

Knin i Slunj

U organizaciji proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti pojavili su se, tko bi rekao, problemi. Uz državni event, koji se tradicionalno održava u Kninu, i ovog se petog kolovoza sprema alternativni s Markom Perkovićem Thompsonom, samo što neće biti u Čavoglavama, kao nekih ranijih godina, nego u Puli. Ok, glupa je fora, nije u Puli, naravno, nego u Slunju, na gradskom igralištu. Ako na svijetu postoji osoba koja se baš na ovom mjestu želi informirati o programu slunjskog derneka, izvijestit ćemo je da će prije Thompsona nastupiti kulturno-umjetnička društva, a ‘održat će se i izložba vojne opreme i naoružanja te odavanje počasti poginulim braniteljima’, prenosimo iz dnevnog tiska.

Iz Ministarstva branitelja upućuju tople riječi razumijevanja za organizaciju događaja u Slunju, jer, kako vele, ‘ne mogu svi doći na središnju proslavu u Kninu’. Ipak, unatoč susretljivosti prema medijima, nisu objavili s koliko novca sufinanciraju Thompsonov nastup. Vlasti bliska štampa prenosi kako se u neimenovanim braniteljskim krugovima čuju razmišljanja da bi Thompson trebao ‘dati svoj obol’ održavanjem besplatnog koncerta. Čeka se zvijezdin odgovor. Zanimljivo će biti i u Kninu gdje će predsjednica Kolinda i premijer Andrej održati govore u laboratorijskim uvjetima. Odnosno, nositelji tih funkcija prvi put neće govoriti na Trgu Ante Starčevića, nego na kninskoj tvrđavi ‘pred odabranim uzvanicima’, što će otkloniti mogućnost izražavanja svenarodnog ushita njihovom pojavom.

Filipinci i Srbi

I dok će se u Kninu i Slunju slaviti samostalna i suverena Republika Hrvatska, u štampi se debatira o tome gdje će ona – Hrvatska, a ne štampa – naći radnu snagu jer, kao što je poznato, nezahvalno građanstvo sve češće napušta ovdašnje ljepote i emigrira. Davor Štern, bivši ministar gospodarstva, predložio je uvoz ljudstva s Filipina što bi riješilo manjak radne snage u turizmu, ugostiteljstvu, zdravstvu, građevinarstvu… Protiv je Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, koji smatra da bi se ‘Filipinci teško uklopili u našu sredinu’. Otkrio je kako njegovo ministarstvo manjak radne snage pokušava riješiti prekvalifikacijama te ‘traženjem radnika iz nama susjednih zemalja. A dolazak radnika iz Filipina bio bi za naše stanovnike kulturološki šok’, smatra Pavić. Želi li on to, uz neizostavnu dozu nacionalizma i ksenofobije, reći da Hrvati ne bi imali ništa protiv dolaska radnika iz Srbije? Ili Srbija nije susjedna zemlja? Ili nešto treće?

Jelavić i Rojs

Na tragu Ustavnog suda koji je prije dvije godine neustavnom proglasio ustavnu odredbu o ukidanju zastare za kaznena djela počinjena u pretvorbi i privatizaciji, Vrhovni je sud donio sličnu odluku u slučaju Ante Jelavića, bivšeg predsjednika bosanskohercegovačkog HDZ-a, kojemu se sudi zbog malverzacija iz 1996. godine. Uglavnom, vrhovni suci također smatraju kako kazneno djelo ne može biti izvučeno iz zastare ako je zastarjelo do 2010. godine kad je mijenjan Ustav. Tako se, uz stručnu pomoć najviših pravnih i političkih instanci ove države, okončava proces opisan kultnom rečenicom glasovitog novohrvatskog filozofa Ljube Ćesića Rojsa: ‘Ko je jamio, jamio je.’ Na njegovu nesreću, on spada u statistički zanemarivu grupu onih koje je jamilo nakon što su jamili pa će na temelju pravomoćne presude 31. srpnja otići na odsluženje zatvorske kazne uz obavezu vraćanja državi 3,2 milijuna kuna, jer je kao pomoćnik ministra obrane otpisao Hrvatskom dragovoljcu dug od tri milijuna kuna.

Kako kaže stara hrvatska – pravda je spora, ali selektivna.