Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Geni, geni otporni

Pred kraj prve, a možda i jedine ture pandemije, domovinski nas je tisak obradovao senzacionalnim otkrićima o postojanju hrvatskih gena i njihovu iznimnu imunitetu na covid

S predsjednikom na kavgu

Plenković je Milanovićevu objavu na Facebooku doživio kao pritisak i pokušaj da ga se istjera na čistac u vezi sa ZDS-om neposredno uoči izbora, pa su napadi nastavljeni, a kulminiralo je režiranom protokolarnom provokacijom na obilježavanju dvadeset i pete obljetnice ‘Bljeska’ u Okučanima. Piše Ivica Đikić

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Presser

Ako novinari, kada ne informiraju javnost o sramotnoj degradaciji svoga položaja i svoje struke, pridonose sramotnoj degradaciji svoga položaja i svoje struke, gdje leži razlika između žurnalista i mazohista?

Profiterima nikad dosta

Vladinu pomoć uzele su i neke od najprofitabilnijih tvrtki, kao što su Lufthansa, Texo Management, kladionice Super Sport i Hattrick, Porsche Hrvatska, Cios, Heineken ili Coca-Cola. Samo prvih sedam među njima ostvaruje dobit veću od cjelokupnog Vladinog paketa pomoći za ožujak. Piše Hrvoje Šimičević

Vojnici tržišta

Dok na televizijama pokazuje mesijansko, startupovsko lice, čelnik Glasa poduzetnika Hrvoje Bujas izravniji je na društvenim mrežama. Kako je napisao na svom Twitter-profilu, ‘ne jebu’ ga komunistički praznici poput Osmog marta. ‘Zar taj mjesec kod nas postoji?’ pita se Bujas reagirajući na čestitarske objave u povodu Dana žena. Piše Dragan Grozdanić

Nered nakon potresa

Dok građani Zagreba čekaju na pomoć bez koje se većina njih ne može upustiti u sanaciju štete, dotle Vlada odugovlači s izradom Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, a gradonačelnik Bandić se prepucava s lokalnim HDZ-om. ‘Treba nam koristan okvir za postavljanje u odnosu na nagomilane teškoće, ali nitko ga od vlasti ne nudi’, kaže gradski zastupnik Tomislav Tomašević. Piše Igor Lasić

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: O slobodi

Kao što su totalitarni režimi pandemijsku karantenu dočekali kao historijsku šansu i preuzeli je kao model vladanja, i borci za slobodu karantenu su preuzeli kao svoju neslobodu. Među njima nema krupnijih nesporazuma: i komesarima zdravog novog društva i njegovim disidentima vi ste oni drugi

Batine smo dobivali triput dnevno

Tukli su nas čime god su stigli. Mučili su nas strujnim omamljivačem za bikove. Ne mogu izbrojati koliko su mi cigareta ugasili na jeziku. Silili su nas da pjevamo ‘Evo zore, evo dana, evo Jure i Bobana’, ispričao nam je S. K. koji je 1992. bio zatočen u Kerestincu. Piše Mirna Jasić Gašić

Otrovani bademi

Sve je sasušeno, kako god otkinete granu i ostavite je da se sprži na suncu, eto to tako izgleda. Ja stvarno ne znam zašto je to nekome smetalo – priča Mira Gagić iz Gornjih Biljana, kojoj je otrovan bogat nasad badema. Piše Anja Kožul

Terenci na zadatku

U borbi s koronavirusom Srpsko narodno vijeće osiguralo je pomoć ukupne vrijednosti oko 266 hiljada kuna, pri čemu je najveći dio uložen u osnovne prehrambene i higijenske potrepštine za starije i socijalno ugrožene osobe. Unatoč ograničenjima vrijedni volonteri pakete su dostavljali širom Hrvatske. Piše Nenad Jovanović

Predizborna pirotehnika

Nakon što su naprednjački aktivisti organizirali bakljade kao odgovor na opozicijsku akciju ‘Bukom protiv diktature’, atmosfera se u Srbiji toliko naelektrizirala da neki procjenjuju da bi moglo doći do direktnih obračuna građana i stranačkih aktivista. Piše Zoran Daskalović

S Krležom o Titu

Četrdeseta godišnjica Titove smrti pada u vrijeme kada se o njemu samo rijetko pišu ozbiljne studije i biografije. Zato se vrijedi prisjetiti tekstova koje mu je svojevremeno posvetio Miroslav Krleža, danas nepravedno zapostavljenih unutar cjelokupnog piščevog opusa. Piše Srećko Pulig

Tko je ono pobijedio 1945?

Tito je umro prije četrdeset godina, Hrvatska je samostalna država trideset godina. I danas, kada Evropa obilježava 75. obljetnicu sloma nacifašizma, u Hrvatskoj se postavlja pitanje: A što je zapravo taj Dan pobjede, odnosno tko je ono pobijedio i koga 1945? Piše Tomislav Jakić

Solidarnost bez granica

Od 1960. godine, kada je Kuba uspostavila program međunarodne medicinske solidarnosti, oko 400 tisuća kubanskih zdravstvenih radnika boravilo je u 154 zemlje svijeta pomažući im u borbi protiv posljedica potresa, poplava i drugih prirodnih katastrofa, uključujući i aktualnu pandemiju koronavirusa. Piše Tena Erceg

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Čestvitka

Kada baš svi mainstream mediji od riječi do riječi s Twittera prenesu Plenkovićevu čestitku za Dan slobode medija, šuteći istovremeno o sastanku što su ga s premijerom održali u tajnosti, onda ovu sitnu ilustraciju novinskog jednoumlja treba shvatiti kao logičan rasplet uhodane suradnje – nešto kao nastavak medijske cenzure sredstvima slobodnog izražavanja

Intervju, Neven Jovanović: Zgažena je akademska demokracija

‘Mislili smo da se na njoj zasniva Sveučilište u Zagrebu, no sjednica Senata od 28. travnja pokazala je da nije tako. Ako odluke donosi jedan čovjek te se očekuje da svi za njih glasaju – pri čemu onaj tko se usprotivi mora računati s ozbiljnim posljedicama – to se zove tiranija. Monarhija bi zvučalo ljepše, ali monarh ponekad uzima u obzir mišljenja drugih’, govori odbijeni kandidat za dekana Filozofskog fakulteta u intervjuu koji je vodio Jerko Bakotin

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Strah od poljupca

Ne čini se izgledno da bi moglo biti istraživanja po pitanju restrikcije u ljubljenju za vrijeme pandemije virusa nazvanog corona. A bilo bi zanimljivo istražiti smanjivanje količine ljubavničkih poljubaca usta na usta, koji evo preko dva mjeseca trpe manjkove i gubitke, zbog zatvorenosti granica, zabrana kretanja i putovanja

Intervju, Ivor Martinić: Kriza je dramsku scenu spojila

’U krizi smo ponovno osvijestili vlastitu egzistencijalnu krhkost i zapravo – čast izuzecima – vrlo sadistički odnos većine naših poslodavaca, kao i države. No dogodilo se i jako puno kolegijalnosti i solidarnosti’, kaže dramski pisac koji već neko vrijeme živi u Barceloni. Intervju vodio Bojan Munjin

TV rašetanje Borisa Rašete: U zemlji sporazuma

Kada gledate ‘Geparda’, ne pitajte se o kome govori taj film, o nama govori: premda je riječ o Siciliji 1860-ih, on nam govori i o tome kako je stara Partija lansirala novu vladajuću garnituru kako bi, simulirajući promjenu, zadržala pozicije i stekla moć koja će joj poslužiti za preuzimanje cijele nacionalne imovine