U video najavi pogledajte što možete pročitati u novom broju Novosti.

 

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Novi broj mjesečnog priloga Nada

U Novostima na osam stranica dvaput mjesečno izlazi prilog Nada - društveni magazin Srpskog demokratskog foruma, koji u novom broju donosi veliki intervju s Lenhartom Tapesom, beogradskim muzičarem u povodu novog albuma "Dens", te niz zanimljivih tema i rubrika

 

Paket za reket

Reklamiranje tijela javnih vlasti, ministarstava, agencija, državnih kompanija i drugih institucija izuzeto je iz obaveze javne nabave. Svi nadležni pojedinci u javnom sektoru imaju pravo odabira pojedinih medija – radija i televizija – po vlastitom ukusu, što otvara prostor za korupciju i reket neslućenih razmjera. I pogubno djeluje na novinarstvo. Piše Hrvoje Šimičević

 

Ugovor s đavlom Borisa Dežulovića: Plenkovićevi ljudi-gušteri

Godinama već, sve od slavne afere Fimi Media, preostali novinski entuzijasti i istraživači pišu o golemom odljevu javnog novca, ali njih nitko ne čita: te stvari, to svatko zna, elitama ionako služe samo da odvrate pažnju s pravih, istinskih problema, čipova u cjepivima, HAARP-a, chemtrailsa, 5G antena i podzemne pedofilske kabale ljudi-guštera

 

Plenkovićevi aduti

Bez obzira na to hoće li parlamentarni izbori biti u proljeće, na ljeto ili na pragu jeseni, već sad je jasno tko će biti centralne ličnosti HDZ-ove kampanje. Plenković, koji će biti nositelj liste u Prvoj izbornoj jedinici, ima još najviše dvije-tri nedoumice. Najvažnija je tko će zauzeti čelno mjesto na listi u Petoj izbornoj jedinici. Piše Ivica Đikić

 

Metan, metan, nije samo metan

Smeće u Hrvatskoj nikad nije imalo veću vrijednost. Razina ekološke svijesti naglo je skočila otkako se čini da tema smeća ne odgovara vlasti u Zagrebu. Eksplozija na Jakuševcu, sabotaža ili metan, frenetično je angažirala desnicu na temi koja ne odgovara lijevom centru. Piše Igor Lasić

 

Cementiranje vlasti

U još nepovoljnijim vanjskim i unutarnjim okolnostima nego lani u proljeće, kad joj je na izborima znatnije opala podrška birača, Vučićeva stranka vratila je sve što je tada izgubila i dobila šansu da samostalno upravlja zemljom do sljedećih redovnih ili izvanrednih izbora. Piše Zoran Daskalović

 

Nazor i sramota

Nakon hajke portala narod.hr iz Kataloga odobrenih udžbenika izbrisan je udžbenik koji ne odgovara interpretaciji povijesti kakvu kao jedinu dopušta nacionalistička desnica. Važnu ulogu u prokazivanju ima Ante Nazor, ravnatelj HMDCDR-a i autor konkurentskog udžbenika. Piše Tihomir Ponoš

 

Bilanca prazna, sadašnjost porazna

U godini predsjedavanja IHRA-om ustaški pozdrav još nije stavljen izvan zakona, nije obnovljen nijedan antifašistički spomenik, Dan antifašističke borbe proslavljen je bez državnog vrha, u vukovarskoj koloni čuli su se ustaški pozdravi. Piše Paulina Arbutina

 

Sjećanje kao dug

Sveukupan broj stradalih od 1991. do 1995. u Sisačko-moslavačkoj županiji obuhvaća 3493 osobe. Prema nacionalnosti, 1682 žrtve su hrvatske nacionalnosti, a 1512 srpske, dok ih je 260 nepoznate. Piše Mirna Jasić Gašić

 

Reportaža: Područje spuštenih rampi

Istočni pojas općine Gračac mjestimično zadire u susjednu državu, a granični režim dodatno otežava život mještanima izoliranih sela. "Bosna kao u obliku zuba ulazi u Hrvatsku, a preko toga ide cesta. Gdje god probija granicu, stavili su rampe. Kad smo djetetu pravili krštenje, zamolila sam policiju da budu otključane. Nisu nam dali", priča Tatjana Munižaba. Piše Anja Kožul

 

Intervju, Josip Mađarić: Netko se u KBC-u Split s CTG zapisima igrao skrivača

"Na predmetu Aničić/Malenica mogu se vidjeti sva, blago rečeno, nesnalaženja zdravstvenog sustava kada je u pitanju pogrešno liječenje", govori odvjetnik specijaliziran za zdravstveno pravo i naknade štete u medicini. Intervju vodila Nataša Škaričić

 

Melem za STEM

SAD polako dolazi do analognih "holističkih" principa u obrazovanju kojih se Europa s bolonjskom obrazovnom reformom odrekla, samo što svoj model zovu "integrativnim", a odnosi se na interdisciplinarnu integraciju STEM-a i društveno-humanističkog područja. Piše Andrea Milat

 

Jugoslavijom na mnoge

Nema sumnje da će teze Dejana Jovića izazvati kritike, prvenstveno s desnice. Nema razloga ni da ih se ne kritizira s lijevih pozicija. Svejedno, "Uvod u Jugoslaviju" će budućim generacijama služiti kao nezaobilazna točka ulaska u temu koja se ne iscrpljuje ni nakon trideset godina. Piše Boris Postnikov

 

Epilog imperija

Drugi dio teksta Srećka Puliga o imperijalizam danas: Treba vidjeti kako iz termidorske faze oportunističkog antiimperijalizma u interesu vladajućih grupacija prijeći u socijalistički antiimperijalizam koji bi onemogućio dominaciju i iskorištavanje. O tome ovisi hoće li nastati uvjeti za nastup novog vala antiimperijalizma

 

Quo vadis, drugovi?

Polemike oko najvažnijih pitanja, prije svega slanja oružja Ukrajini, obilježene su dubokom polarizacijom, pa su na jednom polu zagovornici neograničene opskrbe u ime "samoodređenja", a na drugom oni koji se protive bilo kakvoj opskrbi, navodi Volodimir Iščenko u analizi stanja na ukrajinskoj ljevici. Piše Tena Erceg

 

Lucidna predragocjenost

Afirmiravši se pišući "primijenjenu poeziju", kako je to žanrovski odredio Arsen Dedić, pomalo je nepravedno iza očiju javnosti ostala takozvana ozbiljna poezija Predraga Lucića. A baš ozbiljna poezija bila je prva pratilja Lucićeva i u njegovim kazališnim tekstovima. Piše Siniša Vuković

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Mirsad Fazlagić

U malom komadu Sandžaka koji sam znao, nisam znao da se iko zvao Mirsad, a bogme ni Mirsada. Nijedno dijete u školi od pet stotina đaka. A danas je ondje više Mirsada i Mirsada no što je Mustafa, Rustema, Alja i Halila. Po mojem uvjerenju, tu je promjenu donijelo divljenje loptačkom umijeću i gospodstvu čovjeka po imenu Mirsad Fazlagić

 

Intervju, Ivan Lovrenović: Ništa se ne postiže deklarativnim osudama zla

"Dokle god i onu drugu, "pogrešnu stranu" ne prihvatim kao svoju, i ne nađem način da se s njom nosim kao osoba, izvan ideoloških zadanosti, ne mogu računati na vlastitu autentičnost. Tu je temelj i bilo kakvoga društveno ozdravljujućega odnosa spram historije", rekao je hrvatski i bosanskohercegovački pisac, autor romana "U sjeni fantoma", u razgovoru s Igorom Lasićem

 

Revolucija u slikama

Ivana Hanaček piše uz izložbu "Marijan Detoni: Od skice do matrice" u zagrebačkom MUO-u: Predstavljajući njegovu gotovo zaboravljenu grafičku ostavštinu, izložba Marijana Detonija donosi nova saznanja o radnim procedurama i tehničkom majstorstvu tog stjegonoše procesa politizacije umjetnosti, koji je uvijek birao radikalne političke i umjetničke pozicije

 

Arhivska groznica

Tri reizdanja koja proširuju ionako mitološku percepciju svojih autora. Piše Karlo Rafaneli

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Dubravkin put

Karolina Lisak Vidović posvetila je čak dvije emisije Dubravki Ugrešić, pravilno je svrstavši tamo gdje i pripada: u same vrhove ove skromne književnosti koja s vremena na vrijeme ipak porodi genije i veličine. Kamera je ušla u Dubravkin amsterdamski stan, koji nikad prije nismo vidjeli