Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Veliko uho i dug nos

Iz jedne neobične opaske ministra Tomislava Ćorića nastala je, ali i prebrzo prestala, tema o prisluškivanju u Hrvata. Možda Ćorićeva replika zaista nije bila nadahnuta informacijama prikupljenima prisluškivanjem, ali teško nam je povjerovati da nadležni baš nimalo ne uhode novinare i ostalo nepodobno građanstvo

Prag te odnio

HDZ i SDP nisu skloni koaliranju s desničarskim savezom Miroslava Škore, pa bi u formiranju većine mogle presuditi manje opcije. Zelena ljevica ima izgleda u Zagrebu i 8. izbornoj jedinici, Stranka s imenom i prezimenom u dvije zagrebačke i 10. jedinici, poneki mandat mogli bi osvojiti Čačić i Most, a Pametno ponovo griješi koalirajući sa slabijim. Piše Ivica Đikić

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Ne-idiotizam

Postoji li sumorniji vid intelektualne bijede od onoga kad vlastitu biografiju nosiš kao nož u leđima? Gorko pitanje otvoreno je nastupom Nina Raspudića u emisiji ‘Nedjeljom u dva’: bio je to očajnički pokušaj budućeg političara da izmašta postojanje intelektualne i moralne dosljednosti u svojoj ličnosti

Škola za živce

Školski sindikati, dobar dio roditelja, ali i nastavnika žestoko su kritizirali poteze ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak zbog kaotičnog povratka djece u škole. Ministrica nije mogla jasno odgovoriti zbog čega se u školu ne trebaju pod jednakim uvjetima vratiti i učenici viših razreda predmetne nastave, kao ni srednjoškolci. Piše Dragan Grozdanić

Intervju, Milan Radanović: Crkva do kraja rata nije mijenjala odnos prema ustaškoj državi

‘Rimokatolička crkva, kao najznačajniji subjekt u hrvatskom društvu, propustila je povijesnu priliku da doprinese saniranju užasavajućih posljedica ustaške antisrpske politike. Bio bi to zalog budućem mnogo boljem međunacionalnom razumijevanju i uvažavanju, pogotovo među dva najveća naroda u Hrvatskoj i Jugoslaviji’, govori povjesničar Arhiva Srba u Hrvatskoj u povodu zbornika ‘Pokatoličavanje Srba u NDH’. Intervju vodio Saša Kosanović

Parafiskalna lutrija

Ukidanje parafiskalnih nameta, što traže oni koji ih plaćaju, a u posljednje vrijeme posebno glasno, čak i na Markovom trgu pod prozorima Vlade, udruga koja se zove Glas poduzetnika, ugrozilo bi poslove bez kojih se ne može. Piše Milan Gavrović

Srpska posla Borisa Dežulovića: Maratonci trče još jedan krug

Potpuno istim rečima kao i Boško Obradović – da je štrajk glađu bio samo ‘post pre pričesti’ – Vučić je onomad tumačio i potpuno isti prekid potpuno istog štrajka svoga ćaleta Lakija pred Narodnom skupštinom, potpuno istim rečima se onomad odričući nasilja kao političke borbe

Intervju, Robert Donia: Karadžićevo naslijeđe predstavlja pobjedu populističkog nacionalizma

‘Ne postoje riječi, na bilo kojem jeziku, koje bi odgovarajuće izrazile užase djela Radovana Karadžića i odvratnost pred smrću i razaranjem koje je izazvao. Njegov pokret otkrio je neadekvatnost međunarodnog sustava koji se desetljećima krio iza slogana ‘Nikada više’, ali mu je nedostajala odlučnost kako bi spriječio da se dogodi najgore’, govori autor knjige ‘Radovan Karadžić: Uzroci, postanak i uspon genocida u BiH’. Intervju vodio Jerko Bakotin

Sve po Ustavu

Ustavni sud Srbije odbacio je sve prijedloge za ocjenu ustavnosti Odluke o proglašenju vanrednog stanja, koja je u dijelu javnosti protumačena kao prerastanje Vučićeve autokratske vlasti u golu diktaturu. Piše Zoran Daskalović

Nasilnik zaustavljen

Marinku Mateku Županijski sud u Zadru izrekao je mjeru zabrane prilaska povratniku Dušanu Lakiću. Matek mu je uzurpirao zemljište, prijetio klanjem i psovao ga na nacionalnoj osnovi. Piše Anja Kožul

Željezara mi srce para

Željezara Sisak je moja druga kuća u kojoj sam mladost ostavio, kaže Stojan Karajica. Nema dana da taj 79-godišnjak u glavi ne začuje huk strojeva, žamor radnika i kloparanje vlaka koji ga je tri desetljeća vozio od Majskog Grabovca do Siska. Piše Vladimir Jurišić

Idemo na izbore

Nenad Jovanović piše o Hrvatskoj zajednici u Srbiji: ‘Svjesni smo da budućnost Srbije ponajviše ovisi o participaciji političkih stranaka u izbornom procesu. A hoće li se Hrvati u većem broju odazvati na izbore? Činimo sve da tako bude, no stječe se dojam da je mnogima stalo da se to ne ostvari’, kaže Tomislav Žigmanov

Gnjilica je narod spašavala

Kruška tepka ili gnjilica stigla nam je s francuskim osvajačima, kad bi svaki seljak dobio nekoliko sadnica. Ako ih nije dobro održavao, bio bi fizički kažnjavan: tukli su ga ili tepli, kaže Đorđe Dokmanović iz zaselka Vukelići kod Moravica koji uzgaja stare sorte voća. Piše Nenad Jovanović

Slučaj Gorenje

Kao što Velenje više nije Titovo Velenje, nije ni Gorenje što je nekad bilo. Jedna država je propala, no firma je opstala. Tako je bilo u devedesetima. No, hoće li i dalje? Sudeći po načinu kako tim poduzećem upravljaju kineski vlasnici, uz podršku slovenskih vlasti, veliko je pitanje što čeka nekad uglednu tvrtku. Piše Srećko Pulig

Korona-profiteri

Zbog pandemije koronavirusa je u samo dva mjeseca bez posla ostalo 38,6 milijuna Amerikanaca. U istom periodu ukupno bogatstvo američkih milijardera povećalo se za 15 posto i naraslo s 2,9 na 3,4 bilijuna dolara. Samo su vlasnici Amazona i Facebooka, Jeff Bezos i Mark Zuckerberg, zaradili 60 milijardi. Piše Tena Erceg

Intervju, Marijan Molnar: Umjetnik nije bogomdan

‘Umjetnost kao društvena struktura, kao svijet umjetnosti koji uključuje institucije, ministarstva, ljubitelje umjetnosti i na kraju same umjetnike, čitav taj pogon razigrava se kroz sukobe, nadmetanja u našoj maloj sredini opterećenoj razlikama, ideološkim prijeporima, siromaštvom i frustracijama’, govori umjetnik u povodu projekta ‘Povratak u Žlebice / Separacija’. Intervju vodila Nada Beroš

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Što književnost ima s tim?

Istoga dana iz Bosne i Hercegovine stigle su dvije književne vijesti – roman ‘Uhvati zeca’ Lane Bastašić dobio je Evropsku nagradu za književnost, a četvorica etabliranih pisaca javno su istupila iz P.E.N. Centra, prosvjedujući protiv pisma kojim je književna organizacija osudila održavanje mise za žrtve Bleiburga. Jedna od te dvije vijesti možda vam je promakla

Intervju, Maša Kolanović: Želim vjerovati da književnost jest i može biti mjesto otpora

‘Svako novo vrijeme i drugi kontekst aktivira različite potencijalne značenja u književnim tekstovima, a meni se čini kako iz našeg kapitalističkog sada u Kafkinim tekstovima možemo pronaći puno toga aktualnog, da ne kažem akutnog – poput osjećaja bespomoćnosti i krhkosti u odnosu čovjeka i sistema’, govori dobitnica Nagrade Europske unije za književnost u intervjuu koji je vodio Jerko Bakotin

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Laso za Fafarikul

Zapisi Đurđice Čilić napisani su jezikom jasnim, a tematski su takvi da ih može čitati i odrastao čovjek i dijete, te cijela knjiga pomalo liči na ona masivna ‘vrata koja pjevaju’ na krstionici Ivana Krstitelja u crkvi San Giovanni in Laterano, koja imaju tako povozite šarke da ih može otvoriti i djetinja ruka

Što ste vi radili 90-ih?

Fotografija čovjeka-struje nije slučajno na naslovnici knjige ‘Devedesete. Kratki rezovi’, urednika Orlande Obad i Petra Bagarića, čiji izbor tekstova generacijskog autorskog kruga nastoji ući u trag naponu koji je u međuvremenu stresao čitav ovaj prostor, pri čemu je broj poginulih tek dio tragične bilance. Piše Igor Lasić

Preporuke: Knjige

Tri domaće autorice, tri romana vrijedna čitanja – tekst Martine Vidaić ostao je nepravedno zapostavljen, Mihaela Gašpar stvorila je jedan od najintrigantnijih likova suvremene hrvatske književnosti, a ‘Nadohvat’ Ene Katarine Haler izaziva žestoke rasprave o odnosu ideologije i estetike. Piše Damir Radić

TV rašetanje Borisa Rašete: Dr. Penava i Mr. Bago

Mislav Bago nije baš uspješno parirao Ivanu Penavi koji je tvrdio kako u Vukovaru nitko nije procesuiran za ratne zločine, a nije se sjetio ni njegove tvrdnje da je Andrej Plenković najbolji premijer u hrvatskoj povijesti