Hrvatska policija ovo ljeto ima pune ruke posla. Pored uobičajenih intervencija, karakterističnih za doba godine kad na našu obalu nahrupi veći broj turista, pripadnici MUP-a u posljednje vrijeme spremno reagiraju na sugestije koje dolaze iz ekstremne desnice. Zbog toga ne bi iznenadilo da se unutar represivnog aparata, koji inače rijetko kad na prvu prepoznaje govor i zločine iz mržnje usmjerene protiv manjina, osnuje posebna jedinica, zadužena za očuvanje onoga što se u konzervativnim krugovima naziva hrvatskim vrijednostima.
Ma koliko Baćanovićevo mišljenje nekome bilo uvredljivo ili uznemiravajuće, izražavanje takvih stavova zaštićeno je Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima – kaže odvjetnica Vesna Alaburić
Podsjetimo, prije nekoliko tjedana je notorni Velimir Bujanec na svojoj Facebook-stranici objavio snimku na kojoj polaznici Policijske akademije "Josip Jović" završetak obuke proslavljaju plešući užičko kolo, tražeći da se protiv mladih kadeta poduzmu pedagoške mjere. Svega nekoliko dana trebalo je MUP-u da zaključi kako mu srpsko kolo šteti ugledu, pa je 19-godišnju kadetkinju, koja je ples snimila i potom ga objavila na društvenim mrežama, izbacio s akademije. Nakon kritika javnosti i uložene žalbe, u kojoj je djevojka navela kako "nije znala da se radi o užičkom kolu" i da "nije imala namjeru povrijediti ničiji ugled niti čast", načelnica akademije ovih je dana poništila izrečenu mjeru.
Za to vrijeme njeni kolege iz PU vukovarsko-srijemske pozabavili su se prijavom koju je protiv Zorana Baćanovića, SDSS-ovog načelnika Borova, inicirao Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik iz redova Hrvatskih suverenista. Naime, Baćanović je 4. kolovoza na svom Facebooku, bez ikakvog komentara, objavio fotomontažu na kojoj se vidi transparent "Oluja – zločin koji još traje". Njegova objava – koja je u najmanju ruku kontraproduktivna, pogotovo u postkonfliktnoj sredini na čijem se čelu nalazi, a kojom su nedavno, na pravoslavni Uskrs, i to u pratnji policije marširali crnokošuljaši urlajući "Oj hrvatska mati, Srbe ćemo klati" – danima nije nailazila na reakcije. Sve dok je, uz komentar da se radi o "pljuvanju po temeljima hrvatske države" i nastavku "borbe vojno poraženih jadnika", nije prenio Zekanović.
Kako rata nema bez antagonizma prijatelja i neprijatelja, ispod forme vladavine prava stalno se pojavljuje politika privilegiranja hrvatstva i proskribiranja srpstva – ističe sociolog Srđan Dvornik
Njegov post naslovljen "Prijava MUP-u", u kojem je izrazio očekivanje da će čelni čovjek policije Davor Božinović "brzo riješiti problem s obzirom na to da se radi o koalicijskim partnerima s kojima obnaša državnu vlast", naposljetku je rezultirao podizanjem optužnog prijedloga nadležnom sudu. "Objavom neprimjerenog sadržaja sumnja se da je 43-godišnjak ispunio elemente protupravnih ponašanja", navodio se u saopćenju PU vukovarsko-srijemske, koja je Baćanovića odlučila goniti po dva članka zakona. Onome iz Zakona o suzbijanju diskriminacije, kojim je propisano da će se onoga koji s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike po brojim karakteristikama, kazniti novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 kuna, i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim takav delikt može biti kažnjen s 50 do 300 nekadašnjih maraka.
Kako će se Baćanović, koji je u međuvremenu izbrisao objavu i cijelu situaciju odbija komentirati za medije, provesti pred hrvatskim pravosuđem, ostaje za vidjeti. No odvjetnica Vesna Alaburić za Novosti kaže da njegov sporni Facebook-status ne spada u kategoriju sadržaja koji se mogu kvalificirati kao govor mržnje, već se radi o izražavanju mišljenja.
Sporna objava načelnika Borova
- To mišljenje može se, naravno, tumačiti na različite načine. Ma koliko ono nekome bilo neprihvatljivo, neosnovano, uvredljivo ili uznemiravajuće, izražavanje takvih mišljenja zaštićeno je Ustavom i Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Kao što to Europski sud za ljudska prava naglašava u svojim brojnim presudama, "sloboda izražavanja ne odnosi se samo na informacije i ideje koje se blagonaklono primaju ili se smatraju neuvredljivima ili neutralnima, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju državu ili ma koji dio populacije, jer to zahtijevaju pluralizam, tolerancija i slobodoumlje bez kojih nema demokratskog društva" - objašnjava Alaburić, koja u tom kontekstu prijavu policije smatra neutemeljenom.
U hrvatskom pravnom sustavu, ističe odvjetnica, ne postoji ni neka druga odredba koja bi mogla poslužiti kao osnova za kazneno ili prekršajno sankcioniranje takvog sadržaja.
Vesna Alaburić (Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)
- Nije mi poznato da je policija podnosila prekršajne prijave temeljem spomenutog članka Zakona o suzbijanju diskriminacije zbog javnog govora ove vrste. Taj zakon, naime, od diskriminacije štiti konkretne osobe, pojedince, pa se objava načelnika Borova nikako ne može podvesti pod taj prekršaj. Poznato mi je, međutim, da je policija pokretala prekršajne postupke temeljem Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog različitih objava na društvenim mrežama. Takvo postupanje smatram pogrešnim, jer se objavom na društvenim mrežama ne može remetiti javni red i mir u smislu toga zakona - govori Vesna Alaburić.
Istodobno, upozoravaju naši ostali sugovornici, dva aktualna primjera pokazuju da je represivni aparat osjetljiv na sugestije s ekstremističke margine i da se hrvatske institucije još uvijek normativno zasnivaju na ideologiji.
- Baćanovićeva objava još i može biti sporna, ali ni po čemu ne može biti kažnjiva, dok je reagiranje na svirku i plesanje užičkog kola u policijskoj akademiji golo ograničavanje slobode u ime nacionalističkih tabua - kaže Srđan Dvornik, sociolog, politolog i dugogodišnji antiratni aktivisti, koji se nada da je dobrom dijelu javnosti ipak postalo jasno da se državni poredak ne može trajno oslanjati na latentni rat protiv Srbije ili srpstva.
Ali nelagoda, domeće on, možda potječe baš od toga što je jedna nedužna zabava obilježena plesanjem kola pokazala da je za dio državnih funkcionara antisrpstvo implicitan stup političkog svrstavanja i djelovanja.
Srđan Dvornik
- Odatle i reakcija na Baćanovićevu objavu. Nebitno je to što je i on, kao i toliki srpski nacionalisti, naprosto gurnuo pod tepih to da je "Oluja" bila akcija oslobađanja dijela teritorija od nelegitimne vlasti "Krajine" i apsolutizirao samo to da su u njoj i nakon nje ubijani i protjerivani civili, a imovina pljačkana i uništavana. Ali ako policija i oni koji je kontroliraju tretiraju takvo mišljenje kao protupravno, oni su sami politički i ideologijski pristrani umjesto da primjenjuju pravo - govori Dvornik.
Primjer s istoka Hrvatske jedna je od potvrda da je, unatoč postojećim naporima koji većinom dolaze s civilne scene, u javnom prostoru još uvijek uglavnom nepoželjno propitivati državni crno-bijeli narativ o karakteru rata 1990-ih, ponajviše o akcijama kojima su hrvatske snage izvojevale pobjedu. Prošlogodišnje obilježavanje "Oluje", kaže Nikola Vukobratović, povjesničar iz Arhiva Srba u Hrvatskoj, naizgled je otvorilo prostor za kompromis koji ne bi vrijeđao nikoga. S jedne strane, prihvaćanje da je teritorij na kojem se vodila ta akcija dio Hrvatske i da je to uvijek i trebao biti, a s druge da je "Oluja" značila katastrofu za jednu od zajednica koje su živjele na tom području.
- To je otprilike bila i linija premijerova govora. Ono što je u tom narativu vidno nedostajalo je priznanje da su hrvatske vlasti tokom gotovo cijelog perioda 1990-ih intenzivno poticale smanjenje udjela Srba u stanovništvu, bilo nasilnim ili manje nasilnim sredstvima. "Oluja" je pritom samo jedan element koji se iz srpske perspektive često pretvara u metonimiju za sve zločine nad Srbima u Hrvatskoj. No ove godine nije bilo ni pola rečenice spomena ne samo općenito tretmana Srba u Hrvatskoj, nego čak ni zločina poput grupnih ubojstava koja su neposredno povezana s tom akacijom - govori Vukobratović, koji smatra da je pravni progon onih kojih se ne slažu s državnim narativom ozbiljna degradacija, bez obzira na to što tko misli o karakteru "Oluje".
Nikola Vukobratović (Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL)
- Podsjetit ću da ljudi iz državnog vrha nemaju nikakvu nelagodu u vezi izjava da je, recimo, kapitulacija oružanih snaga NDH na Bleiburgu 1945. "najveća tragedija hrvatskog naroda". Po kojoj logici je normalno i prihvatljivo oslobođenje od fašizma izjednačiti s ratnim zločinima saveznika, ali je zato kazneno djelo ako netko "Oluju" identificira s ratnim zločinima? Da se razumijemo, to su pojednostavljeni narativi, koji u pravilu djeluju provokativno i ne služe ničemu konstruktivnom, a prostora za normalnost i kompromis itekako ima - kaže Vukobratović i dodaje da je Branimir Glavaš nedavno na Facebooku napisao da je ubio premalo ljudi pa, koliko je poznato, nije zaradio nikakav optužni prijedlog.
Da su u našem društvu primjetni svojevrsni pomaci, smatra pak Srđan Dvornik. To što sada ideologijske isključivosti ponovno dolaze do izražaja i u samoj državnoj strukturi pokazuje da se tu ideologiju ipak barem ponekad krši, što je već dobar znak, kaže on.
- Već se decenijima papagajski ponavlja besmislicu da je osnova poretka u Hrvatskoj "Domovinski rat". A kako rata nema bez antagonizma prijatelja i neprijatelja, ispod forme vladavine prava, kao vučja noga ispod janjećeg krzna, stalno se pojavljuje politika privilegiranja hrvatstva i proskribiranja srpstva. Premda bi malotko, osim ekstremista poput Marka Skeje, to otvoreno priznao - dodaje Dvornik, koji naznaku promjene vidi u tome što se sve više očituje napetost između političke pristranosti i principa vladavine prava.
- Javnost sve više zapaža kolike nepravde izaziva takva pristranost. Pravo se ne može zaobilaziti zbog evropskog okruženja, svim njegovim manjkavostima unatoč, a odstupanje od njega sve je neprihvatljivije i u očima javnosti. Sve je manje onih koji bi zaista otvoreno zagovarali diskriminaciju. Ne zato što smo sveci, nego zato što se u atmosferi stalnog lova na neprijatelje naprosto ne može dobro i mirno živjeti - zaključuje Dvornik.
