U prostorijama Saveza antifašističkih boraca i antifašista u Zagrebu održana je promocija knjige ‘Dobri ljudi u vremenu zla’ humanistkinje i aktivistkinje Svetlane Broz. Knjiga sadrži 90 svjedočanstava pripadnika zaraćenih naroda u BiH kojima je netko pomogao i spasio ih u ratu. Iako je prvi put izdana 1999. i do sada doživjela šest izdanja u Bosni i Hercegovini te jedno u Srbiji, tek ove godine počela se promovirati u Hrvatskoj.
- Ovo je knjiga o humanosti, ljudskosti i hrabrosti koja daje nadu da možemo živjeti kao ljudi - rekao je predsjednik Saveza društava ‘Josip Broz Tito‘ Jovan Vejnović. - Mislili smo da je fašizam pobijeđen, ali on se 90-ih ponovo javio uz referendume održavane uz ratne trube i stavove da su ‘drugi’ opasnost za ‘nas’, da nam žele zlo i da je naš posao da ih preduhitrimo - rekao je Vejnović.
- O ovoj knjizi se ili šuti ili je se napada - rekao je novinar i publicist Tomislav Jakić, podsjetivši da je prva promocija održana u septembru na Teološkom fakultetu u Osijeku, nakon čega je uslijedio komentar u Glasu Slavonije da se radi o ‘reboljševizaciji hrvatskog društva’. – Ova knjiga nije kronologija rata u BiH, nije ni povijesni prikaz niti je roman, već sadrži 90 autentičnih svjedočanstava ljudi, a iako je u knjizi po 30 iskaza pripadnika svakog od tri naroda u BiH, ona ne pravi paralele. Da dobro nije u manjini, onda se zlo ne bi dogodilo – kazao je Jakić i naglasio da je knjiga poziv na borbu protiv kolektivne krivnje i odgovornosti. Nerijetko su dobri ljudi podvrgnuti etiketiranju, rekao je Jakić i naveo primjer jedne žene koju je njena obitelj bojkotirala jer je pomogla pripadniku druge nacije.
- Knjiga priča o životima ljudi koji su preskočili granicu nacionalnosti i vjeroispovijesti. Svatko od njih je bio samo čovjek a ne istovremeno i pripadnik neke nacije - rekao je i govor završio partizanskim sloganom ‘Pročitaj i šalji dalje’.
- Ovo je knjiga budućnosti, a ne knjiga o prošlosti. Ona na sustavan način govori o dobrom u ratu i pozivan nas da budemo ljudi jer je ovo što se događa uvod u neki novi fašizam - rekao je književnik i filozof Gradimir Gojer, koji je sve četiri godina rata proveo u Sarajevu.
- Knjiga je najprije izdana u Banjaluci, a onda u Sarajevu, ali iako je svojim izdanjima bila vezana uz BIH, probila se i u druge dijelove bivše Jugoslavije, izazivajući identične reakcije i emocije kod svih koji su je pročitali, kao i suze na kazališnim predstavama u BiH i Italiji. Zato mi, antifašisti, moramo naći načina da dignemo glavu i borimo se protiv fašizma - podvukao je kraju izlaganja.
Svetlana Broz je govorila o nastanku knjige i momentu kad je kao kardiolog tokom rata u BiH ljekarski mantil zamijenila diktafonom. Evocirajući uspomene na prikupljanje iskaza ljudi koji su joj pričali o tuđoj dobroti, naglasila je da je o užasima ratova u BIH, Hrvatskoj i na Kosovu sve bilo poznato i da je, tko god je htio, mogao znati što se događa. - Danas se ljudi još uvijek izbjegavaju suočiti s onom što se u ratu dešavalo, a dotle ne možemo postići katarzu - rekla je.
Ispričala je kako joj je 1997. netko provalio u kuću u Beogradu i pokupio sve iskaze, osim njih četiri koji su bila na prekucavanju zbog čega je praktički morala početi ispočetka. - Tražila sam iskaze od drugih ljudi, jer onima s kojima sam ranije razgovarala nisam mogla reći da ponove iskaze - rekla je i zapitala se kako mladi ljudi koje svi lažu, od roditelja i škole do političara i medija, mogu stasati u zdravo društvo. - Ova knjiga nudi mogućnost izbora, ali budućnost možemo graditi samo na dobru, zaključila je Svetlana Broz.
U punoj dvorani bili su brojni nevladini aktivisti i antifašisti, među njima i Zoran Pusić, jedan od 40 dobitnika nagrade za građansku hrabrost ‘Dušan Kondor’, kao i predsjednička kandidatkinja Katarina Peović.
Podsjetimo, tokom 20 godina knjiga je doživjela četiri dramatizacije i prevedena je na šest stranih jezika, a njena autorica dala je na temu ‘dobrih ljudi u vremenu zla’ intervjue medijima širom svijeta i održala stotine predavanja na sveučilištima u Evropi i u SAD
Borbu za humanost Svetlana Broz ispoljava i kroz nevladinu organizaciju ‘Gariwo’ koja dodjeljuje nagrade ‘Dušan Kondor’ za građansku hrabrost i njenu afirmaciju.
