Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poslala je dvije osobe u povlaštenu mirovinu. Iako su ona i njeni suradnici krili imena, N1 televizija objavila je da se radi o bivšem vojnom ordinariju Jurju Jezerincu i Jakovu Mamiću, generalnom vikaru Vojnog ordinarijata u RH. Visine mirovina ostale su nepoznate.
Nije sporna predsjedničina ovlast da kao vrhovna komandantica može po posebnim propisima dodijeliti penzije vojnim osobama koje imaju osobite zasluge. No sporno je što se takve mirovine taje. Mediji su zatražili objavljivanje visina mirovina, a kao argument naveli su pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda iz lipnja 2014. u kojoj piše da imena korisnika povlaštenih mirovina koje dodjeljuje predsjednik i njihovi iznosi ne mogu biti tajna jer je riječ o mirovinama koje se financiraju iz proračuna pa ih javnost ima pravo znati. Zatražili i – ostali bez odgovora.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) odlučio je ignorirati spomenutu pravomoćnu presudu, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka – famozni GDPR. U Hrvatskoj postoji Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP), kojoj se institucije mogu obratiti s upitom hoće li objava pojedinih informacija povrijediti Zakon o zaštiti osobnih podataka, ali HZMO nije iskoristio to pravo.
Predsjednik Ivo Josipović dodijelio je 2013. dvije povlaštene mirovine i odbio dati podatke o njima. Tadašnja povjerenica za informiranje Anamarija Musa je zaključila da pravo javnosti preteže nad zaštitom osobnih podataka jer se te mirovine financiraju iz proračuna, odnosno iz poreza građana. HZMO se žalio, a Visoki upravni sud je pravomoćno potvrdio stajalište povjerenice pa je HZMO dostavio nepotpunu listu s 300 korisnika predsjedničkih mirovina. Razlog nepotpunosti je i odluka Vlade iz februara 2015. da će javnost podatke o osobama kojima je predsjednik Tuđman dodijelio predsjedničku mirovinu moći dobiti tek nakon 50 godina od odluke o njihovom umirovljenju…
