Hrvatska treba promicati svijest o srpskom jeziku i kulturi kao sastavnom dijelu kulturne baštine Hrvatske, što podrazumijeva i promicanje toga u redovnom obrazovanju i medijima. Nadalje, treba poduzeti odlučne korake u promicanju poštivanja, razumijevanja i tolerancije u društvu kao cjelini u odnosu na srpski jezik u Hrvatskoj. Potrebno je i ojačati upotrebu srpskog jezika i pisma, dakle ćirilice, na razini lokalnih vlasti, regionalne i lokalne samouprave i povećati broj općina u kojima se srpski jezik i ćirilica ravnopravno i službeno koriste.
Sve to izrijekom je navedeno u Preporukama za trenutačnu akciju Sedmog izvještaja o Hrvatskoj Komiteta stručnjaka za Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima Vijeća Europe. Izvještaj je objavljen u ponedjeljak, a na više od 60 stranica detaljno opisuje položaj, pravni i stvarni, svakog manjinskog jezika u Hrvatskoj.
Preporuke za trenutačnu akciju najvažniji su dio preporuka za svaki pojedini jezik i država članica Vijeća Europe, a Hrvatska ne samo da je članica nego je i njena državljanka Marija Pejčinović, članica HDZ-a i bivša ministrica vanjskih poslova, ujedno i glavna tajnica Vijeća Europe, njima se poziva da hitno promijeni ili dopuni svoju politiku ili način djelovanja prema pojedinom manjinskom jeziku.
Komitet stručnjaka je Hrvatskoj preporučio i kako poboljšati zaštitu i promicanje srpskog jezika. U tome se ističe preporuka hrvatskim vlastima da se pridržavaju svih obveza prema Europskoj povelji o regionalnim ili manjinskim jezicima koje se još ne smatraju "ispunjenim". Nije "ispunjeno", dapače bilježi se pogoršanje, u "odlučnoj akciji promicanja srpskog" ili "osiguranju korisnicima srpskog jezika da mogu podnijeti usmene ili pisane zahtjeve lokalnim ispostava nacionalne vlasti i dobiti odgovor na srpskom jeziku".
U odjeljku "daljnje preporuke" Vijeće Europe poziva vlasti navodi se upotreba srpskog (ćiriličnog) pisma u javnim uslugama koje pruža uprava, promicanje i upotreba ili usvajanje naziva mjesta na srpskom jeziku (ćiriličnom pismu) te redovno emitiranje televizijskog programa na srpskom jeziku dovoljno dugog trajanja.
U izvještaju se konstatira da je položaj srpskog jezika nakon objave rezultata popisa stanovništva oslabljen te da više nije u ravnopravnoj i službenoj upotrebi u Vukovaru i Donjim Kukuruzarima. "Komitet stručnjaka podsjeća da Povelja zahtijeva pozitivnu akciju vlasti za promicanje manjinskih jezika i podrazumijeva poduzimanje proaktivnih mjera kako bi se osiguralo njihovo sustavno korištenje. Na temelju raspoloživih informacija to nije slučaj sa srpskim."
U izvještaju se generalno ocjenjuje da se u Hrvatskoj manjinski jezici široko koriste u obrazovanju, ali su ograničeni u javnoj upravi i radioteleviziji.
