Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Prvi broj mjesečnog priloga Nada

Svakog mjeseca u Novostima će na osam stranica izlaziti prilog Nada - društveni magazin Srpskog demokratskog foruma, a u prvom broju donosi veliki intervju s glumicom Tihanom Lazović, kolumnu Mire Bićanić i još nekoliko zanimljivih tema i rubrika

 

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Hrvati vole grubu igru

Možemo je prvi put preteklo SDP i postalo druga stranka po popularnosti u Hrvatskoj, a HDZ se stabilizirao na 29,8 posto. Hrvatska je valjda jedina država u kojoj se nakon trideset godina loše vladavine jedne stranke raspada najveća opozicijska stranka

 

Vesela ostavka

Bilo kakvo napuknuće ili, nadajmo se, početak raspada huškačke stranke veseli svakog razumnog čovjeka. Otkad je osnovan s imenom Miroslava Škore, Domovinski pokret u impresivno kratkom roku je zagadio javni prostor, političku kulturu i društvenu klimu neprispodobivom količinom mržnje i toksičnih laži. Piše Hrvoje Šimičević

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: 25 pitanja o Za dom spremni

Bi li bilo mudro da se Hrvatska ugleda na Njemačku, gdje je korištenje nacističkih pozdrava "Heil Hitler" i "Sieg Heil" strogo zabranjeno, pa da i ona zabrani "Sieg Heil" i "Heil Hitler", e kako se ne bi morala baktati sa "Za dom spremni"?

 

Ustanak protiv ustaša

Okupljanjem u Srbu obilježava se i postignuće da su se Hrvati i Srbi ujedinili oko ideje zajedničke slobode, istaknuo je Milorad Pupovac na proslavi Dana ustanka u Srbu, odakle je nakon višednevnog divljanja policija udaljila predsjednika filoustaške stranke A-HSP Dražena Keleminca. Piše Anja Kožul

 

Kurs prema euru

Premda pojedini ekonomisti i politolozi odavno upozoravaju da je zajednička valuta instrument koji pogoduje njemačkoj izvoznoj industriji, u našem javnom prostoru malo je rasprava o biti problema. O mogućim ekonomskim posljedicama ulaska Hrvatske u eurozonu i uvođenju eura za Novosti govore Maruška Vizek, Željko Ivanković i Marijana Ivanov. Piše Jerko Bakotin

 

Preosobna iskaznica

Zašto bi oznaka roda bila potrebna na osobnim iskaznicama kada drugi "identifikacijski" dokumenti funkcioniraju i bez nje, pitaju se Tomičić, Vlahović i Čolović iz Trans Aida te dodaju kako kategorija roda služi državi "u demografske svrhe i kao sredstvo organizacije stanovništva". Piše Mašenjka Bačić

 

Srpska posla Borisa Dežulovića: Dnevno sveža ljudetina

Ne znam, rekoh, čija je bila blistava ideja i ko je demonski mastermajnd kome je sišla s uma, ali hladnokrvna ubistva, izmrcvareni leševi, kante krvi i odrubljene glave – neće se možda predsedniku Vučiću svideti ovo što ću reći – sve su, svja i svašta, samo ne ništa uznemirujuće, užasno, strašno i šokantno

 

Otelova smrt

Otišao je Otelo Saraiva de Carvalho, portugalski ljevičarski vođa koji je 1974. vojnim udarom oborio salazarističku diktaturu i omogućio demokraciju. "Volio bih ostati u povijesti kao čovjek koji se od mladosti borio za jedan ideal i uspio ga ostvariti. Čovjek silno ponosan da je bio protagonist pothvata koji je oslobodio zemlju od 48 godina fašizma", govorio je. Piše Želimir Brala

 

Sve su to naši Banijci

Kad se dogodio ovaj zločin ja sam bio dijete od četiri godine. Svi moji stradali su ovdje. Ovo je bio ustanički kraj pa nema kuće iz koje netko nije ubijen – rekao je Đuro Košpenda na obljetnici masakra u Banskom Grabovcu. Piše Vladimir Jurišić

 

Zazvonilo nakon osamdeset godina

Postavljena zvona na Crkvi Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila u Gradini Koreničkoj: "Najjači mi je bio trenutak kada su zvona počela zvoniti, a moj unuk Stefan ushićeno je uzviknuo "zvona rade" i potrčao majci u zagrljaj. Svi smo se zagrlili", kaže donator Branko Drakulić iz Beograda. Piše Paulina Arbutina

 

Najlakše je doći, a najteže otići

Najljepše mi je to što ovdje imam puno prijatelja. U našem selu smo mi Bjelanovići jedina djeca, priča Sara Bjelanović iz Kistanja, sudionica 25. Ljetne škole srpskog jezika i kulture "Sava Mrkalj" na Viru. Piše Nataša Puškar

 

Zatiranje države blagostanja

Zdravorazumski je vjerovati danas u nezamjenjivost dereguliranog stambenog tržišta, kao i u suludost nastojanja davnih samoupravljača ili revolucionarne pravde prezrenih na svijetu. Nacionalizacija desetaka tisuća stanova imala je svoj kudikamo širi smisao. Piše Igor Lasić

 

Kubi ne daju živjeti

11. jula tisuće Kubanaca protestiralo je protiv krize u koju je zemlja ponovo zapala. Neposredan povod demonstracijama je nestašica hrane, struje i cjepiva, no aktualna je kriza i posljedica dugotrajnih sankcija od kojih SAD ne odustaju. Piše Srećko Pulig

 

Bitka za bitove

Telekom Srbije kupio je prava na prijenose utakmica engleske Premier lige na šest godina te su ih iz konkurentske United grupe optužili da su ta prava preplatili po Vučićevu nalogu da bi uništili Sport klub, N1, Nova TV te nezavisne dnevnike Danas i Nova. Piše Zoran Daskalović

 

Neprijateljska propaganda Borisa Postnikova: Plodovi rada

Ako već pitamo smije li se u Hrvatskoj biti "lijev i bogat", možda ovog puta pitanje nije kako je saborska zastupnica postala bogata, nego kako je ona točno ljevičarka. Ne dakle kako je svoj imetak stekla, nego što je o tom stjecanju sama rekla. Prije nego što je svedemo na analitički objekt, ukratko, vrijedilo bi primijetiti da je Urša Raukar-Gamulin politički subjekt

 

Korak prema približavanju

Anja Kožul piše o manifestaciji održanoj u Kuli Jankovića i okolnim selima u organizaciji SKD Prosvjeta: Ideja "Umjetnosti približavanja" bilo je bolje povezivanje većinski hrvatskog Islama Latinskog i većinski srpskog Islama Grčkog. Uz čitav niz aktivnosti, održana je i utakmica između Grka i Latina. "Čini mi se da smo napravili korak prema rješavanju problema. Imamo namjeru nastaviti s približavanjem dvaju sela", kaže autorica projekta Davorka Perić

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Branko Bujić

Branko Bujić je primjer za više primjera. Najprije je primjer za to kako domovina okrutno kažnjava svoje građane zbog njihovih političkih uvjerenja. Pa je primjer za to kako revolucija proždire svoju djecu. Pa je primjer za to kako se izgubi život kad se čovjek bori za pravičnije društvo

 

Intervju, Koraljka Vlajo: Svaki Vulpeov rad podsjeća na neku tvornicu

"U struci se uvriježilo svoditi Vulpeov rad na njegov angažman za Chromos i Plivu, a u zaborav je palo više od 350 drugih tvrtki, institucija i manifestacija. Zahvaljujući suradnji s velikim propagandnim agencijama poput Interpublica i Ozehe, Vulpe je svoj trag ostavio u svim republikama tadašnje Jugoslavije", govori istraživačica i teoretičarka dizajna, kustosica izložbe "Milan Vulpe: Dekodiranje" u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Intervju vodila Nada Beroš

 

Srednja žalost srednje struje

68. Pulski filmski festival, 17. – 24. srpnja 2021.: Unatoč novim filmovima trojice suvremenih klasika hrvatske kinematografije, Ogreste, Schmidta i Matanića, ovogodišnja Pula kvalitetom glavnog nacionalnog programa bila je jedna od slabijih zadnjih godina. Piše Damir Radić

 

Pronađeni u prijevodu

Posljednji španjolski revolucionar stiha i radikalni ljevičar, britki slovenski stihotvorac srednje generacije i sjajna danska pjesnikinja i spisateljica stigli su do nas u izvrsnim prijevodima, a valja se samo nadati da će se projekti njihova prevođenja i nastaviti. Piše Marko Pogačar

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Vjera nevjera

Iznenađuje da je HRT u gledan termin Stankovićeve uspješnice ubacio originalnu, a ne repriznu emisiju. Još je manje uobičajeno da su pustili dobar, atraktivan sadržaj. Nova dokumentarna serija "Kolaži o laži" tematizira proizvodnju lažnih vijesti, pokušavajući dokučiti zašto im ljudi vjeruju