Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

 

Novi broj mjesečnog priloga Nada

U Novostima na osam stranica dvaput mjesečno izlazi prilog Nada - društveni magazin Srpskog demokratskog foruma, koji u novom broju donosi veliki intervju sa Stipom Nogalom, sociologom, filozofom i edukatorom o feminističkim temama, novu kolumnu Olje Savičević Ivančević, te niz zanimljivih tema i rubrika

 

Šest država traži radnike

Istražili smo koliko je stranaca prošle godine radilo u šest zemalja nastalih raspadom Jugoslavije. Četiri još čekaju na ulazak u EU, koji će sigurno ubrzati odljev njihove radne snage. Među promatranim zemljama Hrvatska prednjači po broju stranih radnika. Piše Goran Borković

 

Rasizam na Europskom trgu

Dva rasistička napada na strane radnike u centru Zagreba posljedica su dugotrajno kultivirane desničarske atmosfere mržnje i tek mali dio stvarnih slučajeva. Osim s takvim napadima strani radnici iz Nepala, Indije, Bangladeša suočavaju se s lošim smještajem, uvjetima rada, iskorištavanjem. Piše Paulina Arbutina

 

Most preko korupcije

Je li realno očekivati lijevo-desnu vladajuću koaliciju mimo HDZ-a, ako ishod sljedećih parlamentarnih izbora bude takav da ne ostavi mogućnost za formiranje vlade koju bi činile politički srodnije stranke ljevice i centra? Piše Ivica Đikić

 

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Vitezova mečka

Zlatko Vitez podesio je memoriju po receptu svoga omiljenog šansonijera – "pamtim samo sretne dane". I što duže pamtim, sreća je sve veća, a istina sve dalja. Zbirom ličnih iskustava kreiranih na takav način nastaje cijela jedna nacionalna historija. Sreća puna govana

 

Nadbiskup i njegove poluistine

Zbog pisanja Novosti o slučaju svećenika Rajčevca i zlostavljanju maloljetnica u Sotinu nadbiskup Đuro Hranić sazvao je konferenciju za novinare. Na njoj se neuspješno branio od "poluistina jednog novinara". Pritom se nije obraćao hrvatskoj javnosti ili žrtvama, jedini auditorij na koji je računao – i koji ga je faktički prisilio da izvoli objasniti svoje postupke – nalazio se u Vatikanu. I u zgradi njihove nuncijature u Hrvatskoj. Piše Hrvoje Šimičević

 

Gradi malo, gradi dobro

Projekt Bloka Badel – na prostoru bivšeg pogona tvornice alkoholnih pića u centru Zagreba – u fazi je razmatranja prijedloga Urbanističkog plana uređenja. Dok se argumentima nisu oglasili građani i dio struke, izgledalo je da bi to mogla biti puka formalnost. Piše Igor Lasić

 

Do Brisela preko Ohrida

Prepakiravanjem Briselskog sporazuma u novi Sporazum o putu normalizacije odnosa Srbije i Kosova briselska i američka administracija preciznije su odredile domaće zadaće Beogradu i Prištini. Prvi lakmus-papir bit će formiranje Zajednice srpskih općina. Piše Zoran Daskalović

 

Lova do Glova

Dok Evropska unija nastoji riješiti problem radnika digitalnih platformi, oni se u Hrvatskoj suočavaju s dodatnom eksploatacijom preko posredničkih "poslodavaca". "Agregatori rade prljavi dio posla, da bi platforma bila čista", navodi Ivan, koji vozi za Uber i Bolt. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 194.000 platformskih radnika. Pišu Anja Vladisavljević i Dunja Kučinac, Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN)

 

Reportaža: Priča selo

Priča se da je jedan čovjek iz Luščana nekoj privatnoj firmi za rušenje kuće potpisao troškovnik na šesto hiljada kuna: platila je država, ali nije, zaboga, rušen Kineski zid, samo obična kuća. Priča se o elaboratima skupljima i od same gradnje, kaže Đuro Mraković koji u kontejneru još čeka rješenje o obnovi. Piše Vladimir Jurišić

 

Intervju, Branimir K. Hackenberger: Za "crno brdo" u Biljanama Donjim nije napravljena studija rizika

"Moramo razlikovati dva pojma: jedno je opasnost, a drugo je rizik. Mangan uzrokuje bolest manganozu. Međutim, ako se on nalazi u nekom inertnom kemijskom obliku ili je vezan za nešto drugo, možda je rizik mali, pa i zanemariv. Ali to nitko u ovom trenutku ne zna reći. Problem cjelokupne sanacije u ovom slučaju je što su je radile firme koje su zapošljavale uglavnom kemičare, eventualno geologe i one nisu napravile analizu rizika", rekao je ekotoksikolog s Odjela za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Intervju vodio Dragan Grozdanić

 

Posljednji svjedoci

Tražili smo najzabitija sela da dođemo do posljednjih kazivača. Neki bi znali i zaplakati za prošlošću, a neki su iznenađivali lucidnošću i pamćenjem, pojašnjava Filip Škiljan rad na knjizi o životu Srba oko Virovitice, Slatine i Orahovice. Piše Goran Gazdek

 

Od dvora do Sabora

Gongov Parlametar, na kojem se građani mogu jednostavno informirati o radu Sabora, godišnje ima oko 6.000 korisnika, a najnovija opcija "Postavite pitanje" odnedavno omogućava građanima da direktno postavljaju pitanja zastupnicima i zastupnicama. Piše Nenad Jovanović

 

Intervju, Marko Vidojković: Srbiju zasad ne vidim kao mesto gde bih živeo

"Ocenjeno je da mi je život ugrožen zato što kampanje kreću od državnih organa. Ja sam relociran, a kolega Nenad Kulačin je pod nadzorom PEN-a. Njegova situacija nije ništa bolja, ali on iz objektivnih razloga nije mogao biti relociran. Nastaviću da radim to što radim i sa jedne fine distance rokam po onome što ne valja, bez straha po svoju porodicu i sebe", govori pisac i novinar, koautor podkasta "Dobar, loš, zao". Intervju vodila Maša Samardžija

 

Petoljetka bez Šurde

Siniša Vuković piše povodom obljetnice smrti velikog jugoslavenskog glumca: Kao neporecivi profesionalac s kolosalnim talentom, Ljubiša Samardžić uspijevao je delikatno portretirati posve raznorodne likove. I pritom nije radio razliku gradi li ulogu na filmu, odnosno odigrava li kakvog zgubidana ili jebivjetra u seriji s više nastavaka. Velikom glumcu svaka je rola važna

 

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Hyacinthe Maglanovich

Hyacinthe Maglanovich je, kaže Mérimée, rođen u Zvonigradu, no toga mjesta nema, kao što nema niti je ikada bilo guslara Maglanovicha. Sve je o njemu izmišljeno, i ono da je na silu bio poturčen, pa onda pokršten. Nije ga bilo, pa nije mogao ni biti nepismeni pjesnik

 

Maketa života

Ivana Perić piše povodom izložbe Božene Končić Badurine "Jadrankin prvi život" (BAZA, Zagreb, 21. ožujka do 16. travnja 2023.): Izložba o životu Jadranke Klekar, trešnjevačke radnice i sindikalistkinje, koja se i nakon štrajka 2001. u hotelu Laguna nastavila boriti za organiziranje radnika i radnica u ugostiteljstvu, donosi kompleksniji i ganutljiviji postav od onih koji se svode na radničke pozdrave minulim vremenima

 

In memoriam: Dubravka Ugrešić: Pisanjem protiv mraka

Kroz čitav svoj život Ugrešić ostaje kritičarkom patrijarhalno-nacionalističkog konsenzusa u našim postsocijalističkim državicama, remeteći mulj koji se pragmatično slegao u našem kolektivnom pamćenju. Tko će nas sada podsjećati? Tko će nas upozoravati da ne smijemo šutjeti? Piše Lujo Parežanin

 

Zbogom, drugarice učiteljice

U nesigurno, konfuzno, "šturo vrijeme" Dubravka nas je skupila, pogubljenu djecu pogubljene nestale zemlje. I učinila da pamćenjem, razgovorom, o književnosti kao osnovom, a poslije i o "milion nježnih i bezobraznih podataka naše mladosti", ponovo na čas, na sat, i zemlju i kulturu polomljene stvaramo u toj skrajnutoj učionici amsterdamskog Fakulteta. Piše Đorđe Matić

 

Intervju, Zbyněk Baladrán: Nastojim razotkriti kontradikcije umjetnosti u kapitalizmu

"Neoliberalni jezik truje javni diskurs. Razgovarate li s mlađim ljudima, često ćete čuti klišeje o socijalizmu, uglavnom iz antikomunističke perspektive. Velik broj ljudi reći će vam da je socijalizam bio opasan i neželjen te da ta čudna mješavina ideja poput kompetitivnog kapitalizma pod krinkom demokracije i liberalizma predstavlja najbolji mogući status quo", rekao je češki vizualni umjetnik o nasljeđu socijalizma i ulozi umjetnosti u kapitalizmu. Intervju vodio Lujo Parežanin

 

Izdavački tsunami

U protekle dvije-tri godine došlo je do istinskog booma mange na našim prostorima. Razloga za to je mnogo, a skrećemo vam pažnju na nekoliko vrlo cijenjenih naslova: prvi nas vodi u svijet kojim haraju titani, drugi pripovijeda o nesvakidašnjem odnosu školskoga nasilnika i gluhe djevojčice, a treći o dvoje mladih koji pokušavaju otkriti što znači biti sretan. Piše Dinko Kreho

 

TV rašetanje Borisa Rašete: Prvoborac i džentlmen

Jovan Barović bio je jedan od onih heroja čije ime treba pamtiti. Cijeli je rat prošao kao vojnik Prve proleterske. Ne treba objašnjavati što to znači. Ali nakon rata nije htio u politiku, niti je želio ostati u vojsci. Postao je advokat, a kao častan i hrabar čovjek branio je one, poput Đilasa i Mihajlova, koje drugi nisu smjeli braniti