Novosti

Društvo

In memoriam Daniel Ivin (1932-2021)

U Zagrebu je u 90. godini umro partizanski kurir i povjesničar Daniel Ivin

Large ivin

(foto Patrik Macek/PIXSELL)

U nedjelju navečer umro je povjesničar, publicist i javni djelatnik Daniel Ivin, objavio je u ponedjeljak njegov nećak, također povjesničar Ivo Goldstein.

Daniel Ivin rođen je u Karlovcu 1932. godine, u obitelji Ive Goldsteina i Lee Brüll. Pred ustaškom deportacijom bježao je djedu i baki u Tuzlu, da bi početkom 1942. završio u Kraljevici, gdje su ga čekali majka i brat Slavko Goldstein. Iste godine priključio se partizanskom pokretu kao kurir pri Vrhovnom štabu, Nakon rata seli u Izrael 1949, otkud se vraća 1952. kada mijenja prezime Goldstein u Ivin.

Radio je u niz različitih časopisa i novina, kao i u Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske u Zagrebu, dok je zbog sudjelovanja u pokušaju osnivanja politički nezavisnoga časopisa "Slobodni glas" u Zadru 1966. Ivin zatvoren i otpušten s posla. Nakon 1990. ponovno se društveno angažira i u nizu medija objavljuje tekstove upozoravajući na HDZ-ovu i Tuđmanovu autokraciju. Jedan je od pokretača višestranačja u Hrvatskoj i utemeljitelja Hrvatske socijalno-liberalne stranke i Hrvatskoga odbora za zaštitu i promicanje ljudskih prava 1989, Hrvatskoga helsinškoga odbora za ljudska prava 1993. te jedan od utemeljitelja i predsjednik udruge "Dom", koja se 1994–95. bavila problemom deložacija u Hrvatskoj.

U intervjuu Novostima, koji je dao 2016. godine, založio se za ostavljanje imena Trgu maršala Tita u Zagrebu: "Ako Hrvatska želi demokratsku afirmaciju u svijetu, onda joj mora biti na ponos što je bila suverena država pod vodstvom druga Tita, koji je bio jedan od najvećih boraca protiv fašizma. U interesu je Hrvatske ne samo da ga priznaje, nego i da ga poštuje. Sadašnje izjednačavanje njegove vladavine s fašizmom je intelektualna katastrofa u očima zapadne demokracije."

Reagirao je i na tada rastući povijesni revizionizam: "U Drugom svjetskom ratu pod crvenom zvijezdom poginulo je dvije trećine ljudi koji su se borili protiv fašizma. Kako bi se to moglo ukinuti? I zvijezda na pivu Heineken je crvena, mogu li zabraniti pivo? Najradije bi Tita izbacili iz udžbenika i time osiromašili slavnu hrvatsku povijest. Oni je žele poništiti, jer su u toj prošlosti crni, a blaćenjem pokušavaju smanjiti svoje crnilo. Zato uspoređuju ustaše i komuniste, ali to je nemoguće. Rezultati najpedantnijih istraživanja o ubijenima 1945. ne mogu se ni približiti brojci ogromnih zločina od 1941. do 1945. godine."

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više