Godinu dana nakon prvog predstavljanja projekta deliberativne demokracije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), kada su predavanja održale profesorice dr. Alice Siu i Kathleen Giles s američkog Sveučilišta Stenford, proteklog je tjedna metoda deliberacije predstavljena i studentima politologije na Katedri za javne politike, kod profesora Zdravka Petaka.

U okviru projekta ‘Neka se i glas građana čuje’ koji su pokrenuli Centar za mirovne studije (CMS), Srpsko narodno vijeća (SNV) i Udruga mladih Dalj, metoda je studentima predstavljena na primjeru treće deliberacijske rasprave nazvane ‘BDP: bolje donošenje proračuna’, koja je potkraj siječnja održana u Mariji Bistrici. Inače, cijeli projekt sufinancira EU putem Europskog socijalnog fonda ‘Ulaganje u budućnost’.

Panel-diskusiju sa studentima moderirala je Mirjana Mikić Zeitoun (CMS), istaknuvši kako se deliberacijske rasprave organiziraju na aktualne teme, one koje u nekom trenutku dijele društvo: tako su za rasprave o proračunu javnost i mediji bili fokusirani na dvije teme, kredite u švicarcima i pomoć najsiromašnijima, a pitanje za sudionike bilo je treba li proračun biti više ekonomski ili više socijalni. Petra Jurlina (CMS) predstavila je metodologiju.

- Model deliberativnog javnog mnijenja (deliberative polling) razvio je Centar za deliberativnu demokraciju Sveučilišta Stenford, a dosad je proveden u više od dvadeset zemalja. Metoda predstavlja pokušaj da se istraživanja javnog mnijenja i rasprave u kojima sudjeluju građani koriste na nov i konstruktivan način: ona reprezentativni uzorak građana uključuje u rasprave o važnim političkim pitanjima, pri čemu je ključni moment da oni dobiju stručne informacije o pitanju o kojem se raspravlja i političke poglede svih zainteresiranih strana. Dakle građani koji sudjeluju u raspravama tijekom jednog vikenda sa stručnjacima i političkim liderima raspravljaju o zadanoj temi te potom donose zaključke. Cilj je pokazati da građani, kada imaju dovoljno informacija i priliku za razmjenu mišljenja, donose zaključke koji nisu isključivo temeljeni na ideološkoj ili iracionalnoj podlozi: njihova mišljenja i stavovi mijenjaju se ovisno o činjenicama koje su im predočene i objašnjene - kazala je Petra Jurlina.

- Deliberacijske rasprave doživjela sam veoma pozitivno. Kada se nađete u situaciji da najprije razmijenite mišljenje s ljudima koji misle drugačije od vas, vrlo se često pokolebate u prvotnom stavu, jer dotad temu niste sagledali sa svih strana nego, po običaju, samo sa svoje. A kada se pritom suočite i s argumentima stručnjaka, u velikoj se mjeri mijenja vaša percepcija određenog problema. Sve je to vrlo zanimljivo. Vjerujem da su svi građani koji su prošli kroz deliberacijske rasprave, tijekom kojih su s ostalim sudionicima i stručnjacima razmjenjivali mišljenja te bili informirani bolje no inače, nakraju dobili kvalitetnu perspektivu o određenoj temi - rekla je profesorica FPZG-a Ana Matan.

Studenti su pogledali i videoprilog produkcijske kuće Fejd in o provođenju deliberativnog procesa na primjeru deliberacije o državnom proračunu, nakon čega su mladi politolozi iskazali veliko zanimanje za nove načine rješavanja aktualnih društvenih problema. Gosti predavanja na FPZG-u bili su i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije i profesorica zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Nika Šimurina.

- Nedovoljno se bavimo pričom o rashodima i to na način da pokušavamo pronaći što više prihoda, misleći da to možemo postići promjenom poreznog zakonodavstva, što se pokazalo neefikasnim - istaknula je Nika Šimurina u svom izlaganju o proračunu.

Prezentirani su i zaključci deliberacijske rasprave u Mariji Bistrici o boljem donošenju proračuna, u sklopu koje se željelo ispitati mogu li i u kolikoj mjeri prosječni građani utjecati na donošenje lokalnih ili državnog proračuna. U toj je raspravi bitan naglasak stavljen na transparentnost pri donošenju proračuna, pa se propitivalo i to koliko su prijedlog proračuna i usvojeni proračun dostupni i razumljivi građanima te kakvi im sve dokumenti u lokalnim sredinama olakšavaju razumijevanje i sudjelovanje u procesu njihova donošenja.

- Na sudionike te deliberacijske rasprave najviše je utjecala činjenica da imaju vrlo mali upliv na donošenje državnog proračuna. Prije rasprave naveli su da bi trebalo povećati čak deset vrsta socijalne pomoći, da bi deset njih trebalo ostati više-manje jednakima i da bi samo jednu valjalo smanjiti; nakon rasprave procjena je bila da treba povećati svega četiri subvencije, da 12 treba ostati identičnima sadašnjima i da čak pet treba smanjiti. Isto tako, prije razmjene mišljenja povećali bi i naknade za djecu i obitelj, porodiljski dopust, liječničke usluge i lijekove te socijalnu pomoć osobama s invaliditetom, dok su nakon nje bili skloni samo većoj pomoći osobama s invaliditetom. Pritom bi smanjili subvencije za brodogradilišta i željeznice, izgradnju bazena i tečaj franka, ali i subvencije za poljoprivrednike, studente, besplatne udžbenike i socijalnu pomoć za siromašne. Sudionici su dvojili o tome u kojoj bi mjeri i oni sami, kao građani, trebali kreirati državni proračun i upravljati njime, i to stoga što ga doživljavaju kao nešto komplicirano i nejasno. S druge strane, istaknuli su da proračun ne smije biti prepušten političarima, interesnim skupinama i lobijima. Tako je razmišljalo čak 90 posto sudionika i njihov se stav o tome tijekom rasprave nije promijenio. No analizirajući postojeće stanje, sudionici su osvijestili činjenicu koliko je mala mogućnost utjecaja na odluke političkih elita i administracije te da je evidentna tenzija između onoga što bi oni htjeli i sadašnjih odnosa moći - kazala je studentima FPZG-a Ela Naranđa iz CMS-a.

- Najizraženije je pritom bilo njihovo uvjerenje da Crkvi treba ukinuti subvencije. Branili su i postojeću, nižu dobnu granicu za umirovljenje i protivili se skraćivanju porodiljskog dopusta. Prije rasprave iskazali su umjeren stav prema oprostu dugova, no kasnije to nisu smatrali poželjnim socijalnim potezom vlasti. Izražen je i stav da bi većinu javnih službi trebalo prepustiti tržištu. Početni negativan stav spram monetizacije značajno se promijenio prema neutralnom ili odobravanju: prije rasprave odobravalo ju je 12 posto sudionika, a nakon nje 27 posto. Zaključak je da se tijekom deliberacijske rasprave o proračunu kod sudionika značajno promijenio stupanj informiranosti o toj temi - dodala je Ela Naranđa.