Nacionalne manjine u programima Hrvatske radiotelevizije i dalje su premalo i nekvalitetno zastupljene, zaključili su članovi Savjeta za nacionalne manjine na svojoj sjednici održanoj 29. juna. Usvojen je i zaključak o potrebi periodičnih sastanaka članova Savjeta i ravnateljstva HRT-a kako bi se razmijenila mišljenja i dali prijedlozi o povećanju prisustva nacionalnih manjina u programima HRT i njihovom generalnom poboljšanju.

Emisije za nacionalne manjine, uz priloge o njima u drugim emisijama, zauzimaju tek 0,37 posto ukupnog TV i radio programa HRT-a, proizlazi iz izvještaja HRT-a o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj u 2016. godine.

Tokom cijele 2016. godine nacionalnim manjinama u popodnevnim dnevnicima posvećeno je tek 45 minuta i 20 sekundi, dok se središnji dnevnik bavio manjinama jedan sat i 42 minuta, a Dnevnik 3 ukupno 38 minuta. Manjine su u emisiji ‘Hrvatska uživo’ bile prikazane ukupno 68 minuta i 50 sekundi, dok se ‘Labirint’ uopće nije bavio nacionalnim manjinama. Emisija ‘Panorama’ manjinama je posvetila 24 minuta i 50 sekundi, a regionalni dnevnici 36 minuta i 14 sekundi. Dakle, ukupno pet sati, 15 minuta i 15 sekundi, a ako se tome doda i trajanje emisije ‘Prizma’ od 39 sati i 12 minuta, kao i 585 minuta emisije ‘Manjinski mozaik’, dolazi se do cifre od 54 sata, 12 minuta i 17 sekundi. Kad se to vrijeme podijeli s ukupnim trajanjem programa, dobiva se 0,37 posto.

- Izvještaj je rađen po metodologiji HRT-a, a ona je skandalozna jer se u emisije koje se tiču manjina i segmenata njihovog rada pozivaju Željka Markić ili njen zamjenik Krešimir Planinić, i to skoro na tjednoj bazi - rekao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, dodajući da se nije ulazilo u teme i kvalitetu izvještavanja.

- Često se govori o financiranju HRT-a od novca poreznih obveznika, pa moram podsjetiti da manjine čine skoro osam posto stanovništva. Često se pripadnici manjina obraćaju Savjetu žaleći se da plaćaju TV pretplatu kako bi ih se vrijeđalo. Također, smanjuje se i broj regionalnih radio emisija posvećenih manjinama. U 2012. godini bilo ih je 78, sad ih je 11 - rekao je Tolnauer. Napomenuo je i da novinari koji izvještavaju o manjinama nisu educirani.

- Jezik koji novinari HRT-a koriste je katastrofalan. Samo izvještavanje je često skandalozno, a niti se može čuti druga strana. Iako se o svemu ovome razgovara svake godine, zaključci se nikad ne provedu u praksu – naveo je Tolnauer.

Član Programskog vijeća HRT Saša Milošević naglasio je da se u svojim istupima na sjednicama pokušao izboriti za bolje izvještavanje za i o nacionalnim manjinama, kao i za generalno poboljšanje programa. No prijedlozi su uvijek odbijani.

- HRT doprinosi stvaranju animoziteta prema manjinama u društvu. Kad se govori o kvaliteti programa HRT-a, stanje je još gore nego lani kad je ukinuto nekoliko desetina emisija. Izrazito se promoviraju ultrakonzervativne vrijednosti te se reklamira jedna religija, a bez kritičkog odnosa prema pojavama u društvu - rekao je Milošević i ukazao na potrebu educiranja novinara i inzistiranja nadležnih institucija radi poboljšanja kvalitete programa HRT-a.

Članovi Savjeta dali su niz primjera vezanih uz lošu praksu HRT-a uz konstataciju da su ‘Prizma’ i ‘Manjinski mozaik’ kvalitetne emisije, dok su predstavnici HRT-a priznali odgovornost koju snosi njihova kuća.

- Problem je što se ne poziva druga strana - rekao je ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić. Urednica ‘Prizme’, Sanja Pleša, istakla je da ‘svakodnevno proživljavamo manjinske probleme’, dok je njen kolega s Hrvatskog radija, Vladimir Kumbrija, naglasio da je nedostatak senzibiliteta za manjine veći problem od nedostatka kamera za praćenje manjinskih događaja.