Novosti

Politika

I manjinama više novca iduće godine

Sa sadašnjih 7,8 milijuna eura sredstva za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina iduće godine bit će povećana na 9,7 milijuna eura, a prijave će se moći poslati do 31. decembra

Large savjet nm 2  2

Sa sjednice Savjeta za nacionalne manjine (foto Nenad Jovanović)

Za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina u 2024. godini izdvojit će se 25 posto više sredstava nago lani, najavio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Tibor Varga na sjednici održanoj 23. novembra u zgradi Vlade u Zagrebu.

- Sredstva će sa sadašnjih 7,8 milijuna eura za ovu godinu biti povećana na 9,7 milijuna eura. Ovih dana uputit će se javni poziv, a prijave za programe će se primati od 1. do 31. decembra, s tim da će za udruge 7. prosinca biti organiziran seminar kako bi se upoznale s kriterijima i ispravno popunile prijave - rekao je Varga, ističući da Hrvatska 2024. ulazi u predizborno razdoblje i pozvao da se Savjet ne uvlači u kampanje.

Izglasana je i komisija za otvaranje ponuda u kojoj su osim zaposlenika Stručne službe i članovi Savjeta te stručnjaci iz pojedinih oblasti. Usvojen je i plan i program rada za 2024. u kojem se nalazi i obaveza određivanja novih kriterija koji bi se primjenjivali u 2025. prema kojima bi se moralo pratiti izdavaštvo i informiranje udruga nacionalnih manjina i tako spriječiti da se, kao što je slučaj sada, na kraju godine bez opravdanih razloga traži prenamjena sredstava ili da se umjesto predviđenog broja neke publikacije štampa duplo manji broj.

Osvrnuo se i na uspješno rješavanje problema vezanih uz kašnjenje registracija pojedinih manjinskih vijeća, plaćanja troškova propagande i sistema vijećničkih nagrada. U suradnji s Ministarstvom uprave i pravosuđa ostvaren je značajan napredak u rješavanju zahtjeva za upis u registar. Naknade troškova propagande isplatio je najveći dio općina, gradova i županija, gdje su u maju prošle godine održani manjinski izbori.

Iz HRT-ovog izvještaja o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u RH u 2022. godini vidljiv je pomak nabolje, kako u minutaži, tako i u broju emisija i programa za manjine, ali prije svega zahvaljujući novoj metodologiji praćenja.

- Zadatak informiranja javnosti HRT shvaća ozbiljno. Ranije smo koristili sada već zastarjele kriterije o minutaži, pa koristimo novu metodologiju, povećali smo resurse i teme biramo po uredničkom prioritetu - rekao je glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb koji je predvodio jaku delegaciju urednika iz ove javne medijske kuće.

- Prošle godine imali smo 2.563 emisije na svim programima TV-a i radija o nacionalnim manjinama, a tu je i preko 1.100 emisija u raznim programima koje imaju veze s nacionalnim manjinama. Osim snimljenih 36 dokumentarnih i igranih filmova o manjinama, imali smo i 16 direktnih prijenosa manifestacija nacionalnih manjina i religijskih skupova. Kako je visina pretplate za HRT zamrznuta već 14 godina, pred nama je vrlo financijski izazovna supersportska i superizborna godina. – objasnio je Šveb.

U opsežnoj raspravi konstatiralo se da je tzv. manjinska redakcija konstituirana, ali da se radi tek o zadovoljenju forme jer se ne može ekipirati s više ljudi. Osim toga, tu je i pitanje opreme: emisija Prizma ne može pratiti važne manifestacije manjine, jer nemaju kamere.

- Zadatak javne televizije je što više integrirati nacionalne manjine u opću populaciju. Usaglasili smo se da je nužno naći novi efikasniji način praćenja TV i radio programa čija kvantiteta ne ide manjinama u prilog, pogotovo što je zadnjih godina minutaža emisija namijenjena manjinama smanjivana, pa je 2019. iznosila 1,08 posto, 2020. 1,05 posto i 2021. 0.099 posto ukupne minutaže programa - rekla je zastupnica Dragana Jeckov.

- Novi izračun pokazuje da emisija ima više i da su bolje, ali jesmo li uistinu bolje zastupljeni na HTV-u, pogotovo zbog miješanja emisija: u manjinske emisije uključene i su i Mir i dobro i ostale emisije o religiji. Govor mržnje ne zaobilazi ni TV emisije pa su na udaru naročito Srbi i Romi. Ponudili smo HRT-u redakcije koje su oformile nacionalne manjine - rekla je i pohvalila novu emisiju za djecu, kao i emisiju Prizma i radijski program.

- O kanalu na kojem se prikazuje neke emisija zavisi koliki će se stvoriti interes i informiranost javnosti. Umjesto da se HTV bavi pozitivnim stvarima, ona trči za komercijalnim televizijama - rekao je zastupnik Furio Radin.

Članovi Savjeta su prihvatili HRT-ov izvještaj uz zaključak o nastavku kontakata s rukovodstvom HRT u smislu prevladavanja problema.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više