Danas je svima neprijatno na spomen reči ‘Jugoslavija’, ali se ona ne može izbrisati iz sećanja - zaključeno je na predstavljanju knjige Branke Prpe: ‘Srpski intelektualci i Jugoslavija, 1918 - 1929.’ u prostorijama Centralne biblioteke Srba u Hrvatskoj. Predstavljanje je organizirao časopis ‘Tragovi’ čiji je glavni urednik Dejan Jović.

- Na izlaženje ove knjige čekalo se 22 godine, otkako je autorica knjigu napisala kao svoj doktorski rad - rekao je Zoran Hamović, direktor i glavni urednik izdavačke kuće Clio koja je izdala knjigu Branke Prpe, ističući da se djelo odnosi na prvih deset godina postojanja zajedničke države južnih Slavena.

Profesorica Ljubinka Trgovčević s Univerziteta u Beogradu naglasila je ulogu intelektualaca kao individua koje pokušavaju da izvan svojih profesija kažu nešto o društvu i da ga mijenjaju.

- Naučnici su doprineli promeni društvenog uređenja, ali je politika kao jača imala konačnu reč. Među srpskim intelektualcima s prostora Srbije, Hrvatske i BiH, nijedan nije bio protiv stvaranja Jugoslavije, iako su postojale znatne razlike u razmišljanjima kakva ta država treba da bude. Mnogi su isticali da je federalizam jedini prihvatljivi model, pa je Ljubomir Stojanović, kasniji osnivač Jugoslavenske republikanske stranke, rekao: ‘Ako buduću državu ne uredimo kao United States of Yugoslavia, doživeće sudbinu Austro-Ugarske’.

- Tadašnji intelektualci su razmišljali i polemizirali o toj državi, a danas u vreme post-istine, ne zna se ko je intelektualac, niti iko osim političara razmišlja o državi u kojoj živi - rekla je Ljubinka Trgovčević.

Profesor Drago Roksandić bavio se pitanjem koliko su intelektualci bili svjesni situacije u koju ulaze 1918. godine, jer se s ničim sličnim Jugoslaviji nisu suočavali ranije. Citirajući intelektualce obrađene u knjizi, Roksandić je istaknuo njihove različite sudbine. Naglasio je djelovanje Branke Prpe koja je od 2000. do 2009. bila na čelu Istorijskog arhiva Srbije koji je imao bogatu izdavačku djelatnost. O knjizi je govorila i autorica.

– Nitko (prije Prvog svjetskog rata, op.a.) nije mogao pretpostaviti što će se desiti u samo četiri godine, da će izbiti rat, da će izbiti Oktobarska revolucija i da će doći do raspada Austro-Ugarske. Narod ovih prostora imao je jedinstven jezik, istoriju i kulturu, zbog čega je lakše dobio ‘svoju’ državu u kojoj su bile vidljive velike protivrečnosti. Svetozara Pribićevića koji se zalagao za centralizam i unitarizam podržavao je Aleksandar Karađorđević, koji je želeo da bude jugoslavenski, a ne srpski kralj - rekla je Prpa i citirala Simu Markovića koji je rekao ‘Jugoslavija će biti demokratska država ili je neće biti!’.

- Jugoslavije danas nema zato što nije bila demokratska država, a ona je i jedina država koju su srušili oni koji su njome vladali. I nakon sto godina postavljamo ista pitanja i imamo iste probleme. To su bili tragični likovi, ali ni mi nismo bolji - zaključila je Branka Prpa.