Dan sjećanja, koji se obilježava pod geslom 'Vukovar - mjesto posebnog pijeteta', ni ove godine nije prošao bez podjela. Iako se i ranije moglo naslutiti da pripadnici Stožera za obranu hrvatskog Vukovara neće sudjelovati u službenoj koloni, sve do početka komemorativnog skupa, koji je održan u dvorištu vukovarske Opće bolnice, nije se znao rasplet situacije.
Točno u deset sati ispred bolnice je započeo službeni program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kojem je prisustvovalo desetak tisuća ljudi, među kojima i najviši državni dužnosnici, predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović, zajedno sa članovima Vlade RH. Tokom službenog programa, formirala se kolona, predvođena braniteljem Petrom Janjićem Trombom i pripadnicima Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, koja se ranije uputila prema Memorijalnom groblju. S njima je bio i vrh HDZ-a, Tomislav Karamarko i Kolinda Grabar Kitarović.
Za to vrijeme specijalci Josipa Klemma, predvođeni Klemmom i Mladenom Markačem, čekali su formiranje službene kolone, na čije čelo su se naknadno ubacili te u drugi plan potisnuli Josipovića i Milanovića. Kako javlja Tportal, na samom izlazu iz Vukovara državni vrh dočekala su dva ogromna transparenta: 'Branitelji su život za Vukovar dali, a političari ih izdali i BYKOBAP prodali!' te 'Milanoviću, jesu li i ovdje bili ubijeni hrvatski šovinisti?'.
Podijeljene kolone u jednom trenutku su se, na inicijativu vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave, spojile u jednu. Podsjetimo, Penava je dan ranije izjavio:
- Ja sam službeno u programu, ja sam domaćin toga događaja, sudjelovao sam u kreiranju toga programa, dužan sam kao domaćin biti za cijelo vrijeme trajanja programa u bolnici, ponašati se sukladno protokolu koji je dogovoren i to će tako biti. Neovisno o tome tko će što reći, poštujući pravo svakoga da iskaže svoju volju što će raditi na taj dan, moj program se jako dobro zna za taj dan i to već danima. Pokušaje politiziranja može svatko koristiti jer smo u demokratskom društvu, ali oni ne donose ništa dobro Vukovaru.
Ivo Josipović izjavio je nakon polaganja vijenaca na Memorijalnom groblju kako je danas pobijedila Hrvatska koja cijeni i poštuje Vukovar.
- Ponosan sam jer je hrvatska ljubav, hrvatska sućut i Hrvatska koja poštuje Vukovar dostojanstveno odala počast Vukovaru i svim poginulima. Ovaj dan sjećanja je nešto što ćemo pamtiti - rekao je Josipović novinarima odgovarajući na pitanje kako gleda na današnju Kolonu sjećanja. Na pitanje kako gleda na to što je dio ljudi pokušao napraviti još jednu, drugu kolonu, odgovorio je kako je to na savjest onima koji su to htjeli napraviti.
- Ali, vidite nisu uspjeli. Ova Hrvatska koja cijeni i poštuje Vukovar je pobijedila - dodao je Josipović, javlja Index.hr.
Službenom obilježavanju Dana sjećanja drugu godinu za redom prisustvovalo je izaslanstvo Srpskoga narodnog vijeća, SDSS-a i Udruženja porodica Protiv zaborava. Izaslanstvo je predvodio predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac.
- Ovo je bila Kolona sjećanja, bili smo različiti u toj koloni, s različitim osnovama, ali smo išli u istom pravcu i s istim ciljem - da se poklonimo ljudima čiju žrtvu trebamo poštovati, da se sjećamo stradanja ovoga grada i da sve drugo ostavimo po strani - rekao je Pupovac. Kako je istaknuo, danas, a nada se i u svakoj budućoj mogućoj situaciji, 'stvorili smo pretpostavke da komemoriramo zajedno, bez obzira na političke i etničke razloge'.
Podsjetimo, 18. studenoga 1991. padom potpuno uništenog Vukovara okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih snaga, tokom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata. Tokom ta tri mjeseca usmrćeno je više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece.
Nakon pada Vukovara, stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo je torture tokom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji. Tokom posljednjih dana opsade dio civila i branitelja potražio je spas u vukovarskoj bolnici. No, nakon zauzimanja bolnice od strane JNA, major Šljivančanin je proveo trijažu nakon koje je 20. studenog 1991. godine izdvojeno 269 osoba od kojih samo desetak nije ubijeno. Odvedeni su na Poljoprivredno dobro Ovčara, gdje su ih pripadnici TO i paravojnih srpskih snaga maltretirali te tijekom poslijepodneva i noći ubili. Iz masovne grobnice ekshumirano je i identificirano 200 osoba, dok za 65 osoba posmrtni ostaci još nisu pronađeni. Najmlađa žrtva smaknuća ranjenih i zarobljenih na Ovčari imala je 17, a najstarija 72 godine.
Zločini počinjeni u Vukovaru u razdoblju od početka ratnih sukoba, 26. kolovoza 1991. godine, do pada Vukovara, 18. studenoga 1991. godine, te u mjestima u okolici Vukovara, samo su djelomično istraženi i procesuirani. Unatoč činjenici da je za neka mjesta u okolici Vukovara provedena istraga, da su podignute optužnice, da su neki optuženici proglašeni krivima i osuđeni na bezuvjetne kazne zatvora, mnoga su ubojstva hrvatskih i drugih nesrpskih civila i hrvatskih branitelja, koja su se dogodila nakon okupacije, ostala neistražena i neprocesuirana.
'U kontekstu ovih činjenica, kada se na području Vukovara još uvijek traže posmrtni ostaci oko 350 osoba, a zločini nisu potpuno istraženi ni zločinci adekvatno ili uopće kažnjeni, posve je razumljivo da obitelji žrtava izražavaju nezadovoljstvo i sumnju u pravično suđenje Međunarenog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju te nezadovoljstvo sporim procesuiranjem zločina od strane pravosuđa Hrvatske i Srbije. Mnoge obitelji koje još uvijek čekaju informacije o sudbini svojih članova, ovaj čin doživljavaju kao još jedan u nizu udaraca u traženju pravde, koja bi, po svemu sudeći, za Vukovar mogla izostati', podsjećaju iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću te dodaju da bez suradnje istražiteljskih timova i pravosudnih tijela sa članovima obitelji žrtava nema niti kvalitetna istrage, niti pomaka u traganju za žrtvama.
Još uvijek su ostali i neprocesuirani zločini koje su hrvatske snage, predvođene Tomislavom Merčepom, koji je i ove godine došao na vukovarsku obljetnicu, počinile nad srpskim civilnim stanovništvom u ljeto 1991. godine. Krug zločina za koje se sumnjiči Tomislava Merčepa, znanog i kao Vukovarski Napoleon, započeo je upravo u tom gradu, gdje je vodio poslove obrane. Merčepovi ljudi su tada odvodili građane srpske nacionalnosti na tzv. informativne razgovore s kojih se više nikada nisu vratili. Prema podacima koje je prikupio Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, takvih je nestanaka bilo najmanje 19. Neke druge nevladine udruge smatraju taj broj višestruko veći.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je u veljači 2012. podignulo optužnicu protiv Merčepa zbog ratnih zločina nad civilima koje je počinila njegova postrojba. Suđenje, koje još uvijek nije privedeno kraju, obuhvatilo je zločine počinjene na području Zagreba, Pakraca i Kutine, dok oni počinjeni u Vukovaru još uvijek nisu ni istraženi.
