Novosti

Preporuke: serije

Umijeće adaptacije

Od videoigre do romana, tri nove serije uspješno prenose svoje predloške u televizijski medij

Fallout (Prime Video)

Kritika neoliberalizma u holivudskim proizvodima odavno je već i sama postala objektom komodifikacije, ali nova Amazonova serija kao da u tome odlazi korak dalje. Činjenica da se baš korporacija koja radnike tjera da rade u pelenama upustila u adaptaciju čuvene istoimene videoigre koja tranšira beskrupulozne korporativne metode koje su dovele do nuklearne katastrofe, istovremeno je i apsurdna i bahata, no krajnji je rezultat razoružavajuće uvrnuta apokaliptična odiseja bez konkurencije u televerzumu. U prvih osam epizoda autori nas polagano uvode u svijet dvjesto godina nakon apokalipse koja je planetu zadesila u razdoblju nalik 1950-ima.

Slojevito se pripovijedanje odvija u dva vremenska rukavca i prati priče triju glavnih likova: Lucy MacLean (Ella Purnell) koja se rodila i odrasla u idiličnom podzemnom pop-art bunkeru, samodostatnom ekosistemu korporacije Vault-Tec, i nikada nije bila na površini, Maximusa (Aaron Moten) koji je preživio katastrofu i postao štitonoša s viteškim aspiracijama u Bratstvu čelika, najmoćnijoj organizaciji koja kontrolira Pustaru, te Coopera Howarda (Walton Goggins), nekoć čuvenog glumca radijacijom mutiranog u zloduha bez nosa koji živi neprirodno dugo. Dok se kreću kroz nepredvidljivu složenost Pustare, loveći znanstvenika ključnog za budućnost planete, priče im se spajaju, a paralelno se raspleće i njihova pretpovijest iz koje saznajemo kako je do katastrofe uopće došlo. Detaljno i raskošno razrađen univerzum impresivne retrofuturističke estetike, nastanjen čudnovatim mutiranim bićima svedenim na životinjski instinkt pukog preživljavanja, koktel je krvavog postapokaliptičnog kaosa i urnebesno sardoničnog humora koji amortizira nelagodu temeljne teme serije u kojoj se, osim vječnog klasnog pitanja, propituje i etičnost znanosti u službi krupnog kapitala.

 

Ripley (Netflix)

Nakon pet filmskih, poznati je roman Patricije Highsmith "Talentirani gospodin Ripley" iz 1955. dobio i svoju prvu televizijsku adaptaciju u sporogorećoj crno-bijeloj noir miniseriji autora Stevena Zailliana. Nakon Johna Malkovicha, Alaina Delona, Dennisa Hoppera i Matta Damona, koji su ulogu psihopata odigrali sjajno svaki na svoj način, priliku da se iskaže dobio je Andrew Scott, isporučivši vjerojatno najzlokobniju verziju Toma Ripleyja dosad. Radnja se odvija 1961. u Italiji, u kojoj se Ripley obreo po nalogu brodarskog magnata ne bi li vratio kući njegovog razmetnog sina Dickieja Greenleafa (Johnny Flynn), no umjesto toga mu se, na nezadovoljstvo Dickiejeve djevojke Marge (Dakota Fanning), predatorski infiltrira u život.

Dok je boja u prethodnim iteracijama naglašavala razgledničku ljepotu Italije i luksuz kojemu Ripley teži, istovremeno dodajući i samom liku na osobnosti i šarmu, crno-bijela tehnika kao da uz tjeskobnu atmosferu i napetost radnje potencira i zlokobnu bezličnost Scottove verzije manijaka. Snimatelj Robert Elswit iskoristio je motiv Caravaggia, čiji se lik i djelo provlače radnjom kao temeljna točka Ripleyjeve identifikacije, pa gotovo svaki kadar serije prožima prekrasna fotografija u chiaroscuro tehnici u kojoj je taj veliki slikar/ubojica bio bez premca. Ta impresivna igra svjetla i sjene u kadriranju i kompoziciji fotografije dosljedno korespondira s psihologizacijom lika i njegovim djelovanjem, po potrebi diskretno skrivajući ili osvjetljavajući uznemirujuća psihološka stanja, zbog kojih je s Ripleyjem ovog kulturnog trenutka teško suosjećati.

 

3 Body Problem (Netflix)

Autorski dvojac Benioff-Weiss odvažno se vratio s novim ambicioznim projektom, temeljenim na nagrađivanoj SF trilogiji "Sjećanje na prošlost Zemlje" kineskog pisca Liua Cixina. Mladoj Ye Wenjie u jeku kineske kulturne revolucije crvenogardisti brutalno ubiju oca i taj događaj određuje ne samo njezin život nego i budućnost čovječanstva. Četrdeset godina poslije, nakon niza neobjašnjivih samoubojstava britanskih fizičara, istraga odvodi do zagonetne igre čijim virtualnim svijetom upravljaju tri sunca i njihovo nepredvidljivo kretanje – to je problem triju tijela u kojem se krije ključ intergalaktičke zavjere koja se proteže kroz 18.906.450 godina i prijeti uništenjem čovječanstva. Premda se fanovi romana žale na plitak holivudski tretman znanosti i mnoga odstupanja od kompleksnog izvornika u situiranju radnje i atmosferi (čemu sigurno nije pomogla ni nedavna, navodno preciznija kineska adaptacija), uvodno je poglavlje ipak zabavna i pitka SF pustolovina koja kroz trop rata svjetova propituje superiornost ljudske civilizacije.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više