Manjine koje žive i djeluju na području Zagrebačke županije su na obilježavanju svog dana predstavile bogatu folklornu tradiciju i gastronomsku ponudu. Predstavljanju knjige o osam nacionalnih manjina u županiji i kulturno umjetničkom programu, od recitala, svirke i zborskog pjevanja do folklornih nastupa, prethodilo je izlaganja gastronomske ponude ručnih radova i štampanih izdanja na štandovima postavljenim u dvorištu restorana u Starom Čiču, mjestu u blizini Velike Gorice.
Članice županijskog vijeća pokazale su se kao vrsne domaćice, pa se srpski štand povijao pod teretom slatke i slane ponude. Bogdanka Nužda pripremila je bogat izbor proje, ajvara, čvaraka, slanine i hladetine, dok je Bojana Miljević pripremila kolače. Svoj su doprinos dale i druge žene, pa se na štandu našla višnjevača i liker od drena. Mađari su se predstavili slatkim i slanim pogačama i rakijom od breskve, dok su Makedonci također ponudili izbor jela, ali i vina i mastike koja je jedan od njihovih brendova.
– Mi smo pripremili priganice (op.ur. uštipke) i sir - rekla je Milanka Bulatović, dodavši da bi bilo dobro da je tu prisutan netko u narodnoj nošnji. Ako ih nije bilo na tom, bilo ih je na srpskom štandu jer su članovi zagrebačkog pododbora ‘Prosvjete’ u ličkim nošnjama i uz tambure pjevali ličke pjesme, dajući tako doprinos dobroj atmosferi kojoj su se priključili Bošnjaci i Albanci.
Prigodni skup počeo je obraćanjem županijskih rukovodilaca, zamjenika župana Rudolfa Vujevića i predsjednika županijske skupštine Dražena Bošnjakovića, kao i predsjednika županijske koordinacije nacionalnih manjina Imbre Berkeša.
– Županija vodi računa o manjinama koje tamo žive - rekao je Vujević, dodavši da se manjinsko predstavljanje proširilo na ponudu narodnih jela i tradicijskih predmeta te da bi naredni Dan manjina trebao biti održan na otvorenom prostoru kako bi manjine bila što prisutnije u stanovništvu županije. Bošnjaković je naglasio da manjine imaju podršku županije koja se, iako je kriza, dobro drži, bez financijskih rezova i problema. S druge strane, Berkeš je u razgovoru s novinarima kazao da postoje manji problemi s financijskim sredstvima zbog recesije i dodao da su to momentalni nesporazumi za koje vjeruje da će se riješiti u hodu.
Predstavljena je i knjiga o manjinama koju je sastavila Slavica Šarović, urednica na Radio Martinu. Po Berkešovim riječima, knjiga je pripremana godinu dana.
- Kad sam došao na mjesto predsjednika, zarekao sam se da ću ostaviti pismeni trag iza sebe, jer što nema pisanog traga, to se nije ni dogodilo. Knjiga obrađuje osam nacionalnih manjina koje žive na području županije u devet gradova i brojnim selima, kao i svakog predstavnika i predsjednika, što smo radili i koliko smo uspjeli u tome, rekao je Berkeš i dodao da su i pored recesije obezbjeđena sredstva za knjigu.
Nastup su recitacijama pjesama otpočeli najmlađi Albanci, pokaznici dopunske nastave ne albanskom jeziku.
– U Hrvatskoj ima 15-ak škola s dopunskom nastavom na albanskom jeziku, uglavnom po modelu C - rekao je Memetali Zenuni, predsjednik županijskoj vijeća Albanaca i njihov predstavnik u Velikoj Gorici.
– Škola u Velikoj Gorici financiraju gradske vlasti koje su dale i prostor, a nastava teče po programu - rekao je i dodao da polaznika ima 20-ak u više starosnih grupa od prvog do osmog razreda osnovne škole.
– Sad se javlja i interes kod srednjoškolaca koji bi osim govora voljeli naučiti i čitati i pisati na albanskom koji je jedan jezik pored svih dijalekata. Albanski se različito govori u Makedoniji, na Kosovu ili u Albaniji, pa čak postoje razlike u govoru između stanovnika Tetova i Gostivara u Makedoniji - rekao je, dodajući da su razlike u dijalektima djeci vrlo zanimljive, što jača njihov ionako veliki entuzijazam za znanjem iz narodne tradicije, kulture i povijesti Albanaca.
Slijedio je nastup bošnjačkog društva ‘Sevdah’ iz Zagreba, crnogorskog zbora ‘Montenegro’, makedonske ženske grupe ‘Ezerke’, koja u novembru slavi 20 godina rada, Čeha iz Vrbovečke Dubrave i mađarskog dueta ‘Bijeli anđeli’. Folkloraši ‘Prosvjete’ su se predstavili Ličkim prelom, a na samom kraju i igrama iz Šumadije koje su odmah privukle pažnju ostalih folkloraša, dobile frenetičan aplauz publike i dale dobru osnovu za kasnije druženje u plesovima i kolima.
Zadovoljstvo manifestacijom nije krio ni Đuro Zatezalo, predsjednik županijskog srpskog manjinskog vijeća.
- Posebno mi je drago što je prisutno dosta mladih za koje vjerujem da će se priključiti akciji koordinacije i vijeća i nastaviti našim tempom, a možda i bolje, ne razmišljajući tko je koje nacije i vjere. To su potvrdila i kola u koje su se uključile sve nacionalne manjine i svi su veselo igrali - rekao je. Zatezalo se zahvalio i ženama iz vijeća, ali i ostalima koje su na štandovima ispred dvorane izložile specijalitete.
