Pet domaćinstava na području Karlovačke županije, u Cvijenović brdu u sastavu grada Slunja, u Vujaškovićima u općini Krnjak te u Breznom, Šimrakovici i Drežnici na području grada Ogulina, dobilo je ovih dana po prvi put električnu energiju. Sreću im nije omogućila Hrvatska elektroprivreda, već pilot projekt Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, UNDP-a i Karlovačke županije.
Struju su dobili iz solarnih sistema koji su postavljeni na njihove kuće. O tom projektu je bilo više riječi u Karlovačkoj županiji, a projekt je proveden pod nazivom ‘Elektrifikacija kućanstava u ruralnim krajevima Karlovačke županije korištenjem obnovljivih izvora energije’. Ukupna vrijednost projekta je nešto više od 302.000 kuna. Fond ga je sufinancirao s 236.000 kuna, Karlovačka županija 39.000 kuna, a UNDP s 27.000 kuna.
- Možda to i ne izgleda kao neka velika investicija, ali za te ljude koji su bili bez električne energije to je sigurno velika stvar. I u budućem razdoblju spremni smo na slične projekte jer, nažalost, još uvijek ima kućanstava na području Karlovačke županije kojima električna energija nije dostupna, rekao je karlovački župan Ivan Vučić, istaknuvši dobru suradnju s Fondom.
Solarni sistemi se sastoje od panela, koji proizvode električnu energiju i pohranjuju je u akumulatore. Imaju kapacitet spremanja struje za tri dana
- Radi se o tome da su ljudi koji su udaljeni od elektroenergetske mreže po prvi put dobili priliku da jednom modernom, danas dostupnom tehnologijom, ostvare neki minimalni životni standard, a to je da imaju konačno struju u svojoj kući, rekao je direktor Fonda Sven Miler. Radi se o pilot projektu od prvih pet kućanstava koji će se nastaviti u drugim dijelovima Hrvatske, najprije na području Slavonsko-požeške županije, pa u Obrovcu, Benkovcu i Gračacu za što već postoje aplikacije. U ovoj godini, kaže Miler, predviđaju opremanje oko 60 takvih objekata. Nada se da je to 60 obitelji koje neće iseliti s područja u kojima do sada nisu imale osnovne uvjete za život, nego će upravo tamo ostati.
- Ne samo da smo pomogli našim građanima, nego smo to učinili tako da smo angažirali hrvatsku pamet i hrvatsku proizvođačku industriju. Volio bih da HEP progleda i da shvati da bi oni zapravo trebali nastaviti ovakve aktivnosti. Iz svojih bazičnih prihoda oni to mogu bitno lakše nego Županija i Fond i vjerujem da će HEP inače promijeniti svoj odnos prema obnovljivim izvorima energije, jer je to nužno. Očekujemo, također, da se napravi katastar takvih domaćinstava, kako bi se ove aktivnosti mogle nastaviti, zaključio je direktor Fonda Sven Miler.
- Ljudi su središte razvoja i središte našeg zanimanja, a ljudi koji žive u ruralnim krajevima su u višestruko nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale stanovnike, u ovom slučaju, ako ništa drugo, zato što nemaju pristup električnoj energiji. Nove tehnologije omogućuju da se to napravi višestruko jeftinije u odnosu na klasično proširenje mreže električne energije, a takvo rješenje je i ekološki višestruko povoljnije zato što smanjuje emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Korištenjem domaćih tehnologija ujedno potičemo obnovu ili održavanje zelenih radnih mjesta u Hrvatskoj, kazala je predstojnica Ureda UNDP-a u Hrvatskoj Sandra Vlašić.
Predstavnik UNDP-a Mislav Kirac, koji je na tom projektu operativno radio i svakodnevno bio u kontaktu s domaćinstvima, kazao je da su ljudi oduševljeni da mogu konačno imati hladnjak, slušati radio i gledati televiziju, oprati rublje. Solarni sistemi se sastoje od panela, koji proizvode električnu energiju i pohranjuju je u baterije odnosno akumulatore. Oni imaju kapacitet spremanja struje za tri dana, da korisnici u slučaju magle ili nepovoljnog vremena imaju energiju za tri dana, a napon je 220 volti. Dakle, imaju svoju vlastitu električnu energiju, koju čak nikome ne moraju plaćati. Sve do daljnjeg sustav ostaje u vlasništvu Županije, kako ti ljudi ne bi bili prepušteni sami sebi oko održavanja. Kirac posebno ističe veliku financijsku isplativost u odnosu na klasičnu izgradnju elektroenergetske mreže.
