Na ekonomskom skupu koji je organizirao ovog ponedjeljka HDZ je, umjesto dugo najavljivane promocije svojeg programa, javnosti otkrio da još uvijek nema razrađenu nijednu konkretnu mjeru, a čini se ni generalnu ideju o tome kakve bi politike provodio u slučaju osvajanja vlasti. Prošlo je godinu dana otkako se grupa HDZ-ovih saborskih zastupnika sastala sa Siegfriedom Schönherrom, voditeljem međunarodnih projekata bavarskog IFO instituta, a pola godine otkako je HDZ-ova Zaklada hrvatskog državnog zavjeta potpisala s tim institutom ugovor o suradnji na projektu održivog razvoja i zapošljavanja u Hrvatskoj. Međutim, glavna zvijezda HDZ-ove konferencije, njemački ekonomist i predsjednik IFO-a Hans-Werner Sinn, u ponedjeljak je ponovio ono što je dan ranije kazao u nizu intervjua hrvatskim medijima: projekt dogovoren s HDZ-om tek je na pola puta.

‘Usred smo procesa i nemojte očekivati da govorim o tome. Bilo bi preuranjeno da anticipiram rezultate izvještaja koji još nije napisan’, poručio je okupljenima Sinn, pa prešao na izlaganje jedne puno općenitije teme, one o krizi eurozone.

Aktualni premijer Zoran Milanović dobio je na ekonomskom skupu HDZ-a još jedan argument u korist ideje o raspisivanju izbora prije ljeta, o kojoj i dalje ozbiljno razmišlja

Šef HDZ-a Tomislav Karamarko, koji već dvije godine traži prijevremene izbore i tvrdi da je njegova stranka spremna za preuzimanje vlasti, nije u svojem pozdravnom govoru bio ništa određeniji niti je to mogao biti. Sve što su on i predsjednik HDZ-ovog odbora za financije Tomislav Ćorić iznijeli svodilo se na uobičajene dijagnoze i opća mjesta, od reindustrijalizacije i privlačenja investicija, do orijentacije na malo i srednje poduzetništvo i pretvaranja Hrvatske u izvoznika hrane. Da u HDZ-u vlada poprilična konfuzija oko ekonomskih politika kojima bi te ciljeve trebalo postići otkrila je nakon svojeg istupanja iz stranke još Martina Dalić, a sada se pokazuje da ni šest mjeseci kasnije ta konfuzija nije ništa manja.

‘Usred smo projekta u kojem trebamo dati savjet Hrvatskoj, ali nismo još objavili rezultate i prerano je za nešto reći’, kazao je Sinn u izjavi za Novu TV. ‘O preporukama još ne mogu govoriti. Radimo na projektu, došli smo do sredine’, kazao je u intervjuu za RTL. ‘Još mi nije jasno kako je najbolje izaći iz ovih poteškoća… U ovom trenutku nismo finalizirali bilo kakav prijedlog za specifične mjere’, odgovorio je na pitanje ‘Jutarnjeg lista’. ‘Moram najprije naglasiti da smo usred sastavljanja tog izvještaja i ne mogu vam reći što bi rezultat mogao biti i do kojeg ćemo zaključa doći’, ponovio je Nijemac u intervjuu za HRT. Nakon tih vrlo otvorenih Sinnovih poruka, Karamarkova tvrdnja da HDZ odavno ima ekonomski program, ali da ga iz taktičkih razloga neće predstavljati prije službenog početka kampanje, zvučala je kao dobar vic.

Aktualni premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović dobio je na ekonomskom skupu HDZ-a još jedan argument u korist ideje o raspisivanju izbora prije ljeta, o kojoj i dalje ozbiljno razmišlja. Za razliku od Kukuriku koalicije koja je Plan 21 svojevremeno predstavila tri mjeseca prije parlamentarnih izbora, HDZ-ova koalicija još nema ništa, zbog čega bi u kampanji bila izložena napadima iz SDP-a. Milanoviću u prilog ide i blagi porast BDP-a u posljednjem kvartalu prošle godine, nakon 12 negativnih, a ako bi za tri mjeseca stigli pozitivni rezultati i za prvi ovogodišnji kvartal, bila bi to potvrda o izlasku iz recesije, koja bi bila objavljena usred kampanje. Vlada i SDP, čiji se marketinški rad vidljivo intenzivirao u posljednja dva mjeseca, mogli bi na osnovu tih rezultata tvrditi da je glavni posao na stabilizaciji ekonomije već obavljen, da su se sada brojnim mjerama prema građanima okrenuli sanaciji posljedica krize i da im je potreban još jedan mandat kako bi zakotrljali snažniji rast ekonomije i zapošljavanja.

Dio Milanovićeve računice o prijevremenim izborima je i želja da se preduhitri formiranje trećeputaških inicijativa, poput one oko bivšeg predsjednika Ive Josipovića, s kojim je sklona surađivati šefica HNS-a Vesna Pusić, a iz čijih redova ovih dana dolaze poruke da nisu sigurni je li pametnije izaći na izbore u jedinstvenom Kukuriku bloku ili s dvije liste lijevog centra koje bi naknadno koalirale. Iako rani izbori imaju određenih taktičkih prednosti, jedna od slabosti te ideje je i mogućnost ostavljanja dojma da je Milanovićeva vlada sve svoje najbolje poteze već ispucala, da se oni više-manje svode na oprost dugova i ograničavanje tečaja švicarca i da više nema što za pokazati do kraja mandata, štoviše, da se boji da bi u nastavku godine negativna fiskalna slika mogla prevladati nad slabašnim znakovima oporavka. Stoga se kao o jednom od mogućih kompromisnih rješenja razmišlja o održavanju izbora krajem ljeta.

Karamarkov HDZ dotad će imati nakucan svoj ekonomski program, vjerojatno podjednako općenit i neobavezujući kao što je bio Plan 21, a nije pitanje samo koliko će preporuka Sinnovog instituta u tom programu zaživjeti nego i u čemu će biti razlika između HDZ-ovog programa i onih politika koje provodi aktualna vlada. Iako Sinn u ponedjeljak nije mogao reći ništa o tome što će HDZ-u preporučiti, hrvatskoj je javnosti približio svoje stavove i ideju ordoliberalizma koju zastupa, objasnivši da ona odbacuje državnu intervenciju kejnzijanskog tipa i državu vidi kao snažnog aktera u smislu određivanja striktnih pravila po kojima se odigrava tržišna utakmica. Socijalno-tržišna ekonomija po tom se modelu ostvaruje održavanjem zdrave razine konkurencije i poreznom redistribucijom bogatstva. Sinn je u svojim intervjuima kazao da će Hrvatskoj trebati strukturne reforme, fiskalna konsolidacija, investicije, privatizacija poduzeća iz državnog portfelja i povećanje fleksibilnosti tržišta rada, na koje je, pozivajući se na iskustvo Njemačke, stavio poseban naglasak.

Sve su to okviri politika kojima se posljednjih godina vodila aktualna vlada, izbjegavajući, međutim, oštre rezove i odustajući od pojedinih reformi pred otporom sindikata. Oni će se jednako žestoko suprotstaviti i HDZ-u krene li tim smjerom, a ekonomisti koje ta stranka oko sebe okuplja, poput Josipa Budimira, Mladena Vedriša i naročito Željka Lovrinčevića, zagovaraju upravo radikalan pristup reformama, od velikih proračunskih rezova do izjednačavanja javnog i privatnog zdravstva. Dok je aktualna vlada sklona postupnom povećanju stope rasta bez drastičnih reformskih šokova, HDZ-ovi stručnjaci ovih dana strastveno uvjeravaju javnost da bez urgentnih zahvata zemlja ide u propast. Jasno je da bi HDZ, ako bi izašao na izbore s tako obojanim mjerama, učinio veliku uslugu SDP-u, što je još jedan od pokazatelja da je Karamarkova stranka još daleko od politički konkurentnog predizbornog programa.