Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Ukrajini, održanim u nedjelju, premoćnu pobjedu odnijele su prozapadne stranke. S obzirom na to da izbori nisu održani u samoproglašenim narodnim republikama Donjecku i Lugansku, te na Krimu, a izlaznost u istočnim dijelovima zemlje nije bila velika, takav rezultat ne čudi.
Konačni rezultati izbora još uvijek nisu objavljeni, a prema nepotpunima, nakon prebrojanih više od 60 posto glasova, Narodna fronta Arsenija Jacenjuka dobiva 22 posto glasova, a Blok Petra Porošenka 21,6 posto glasova. Međutim, stranka aktualnog predsjednika Porošenka osvojila je veći broj individualnih okruga, pa će tako prema trenutnom stanju stvari imati 130 mjesta u parlamentu, a Narodna fronta 82 mjesta. Dvije stranke već su najavile da će koalirati kako bi oformile vlast. U Vrhovnu radu ušla je i stranka Samopomoć koja je, prema trenutno prebrojanim glasovima, osvojila 33 mjesta. Opozicijski blok, jedina je nominalno proruska stranka, koja je sudjelovala u vlasti svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča, a u parlamentu će je predstavljati 29 zastupnika. U parlament su još ušli i Radikali, te stranka Domovina Julije Timošenko. Neofašistički Desni sektor osvojio je nešto manje od 2 posto glasova, što nije dovoljno za ulazak u parlament, ali je njihov lider Dimitro Jaroš zadobio povjerenje građana na preferencijskoj listi u Dnipropetrovsku te je tako osigurao mandat. Zabilježena je izlaznost od oko 52 posto, a 27 mjesta od ukupno 450 u parlamentu ostaje prazno – 12 mjesta iz Krima i 15 iz istočne Ukrajine gdje se izbori nisu održali.
U jednom od prvih obraćanja javnosti aktualni predsjednik Porošenko je čestitao ljudima što nisu glasali za Komunističku partiju Ukrajine. Prvi je to puta od revolucije 1917. godine da u parlamentu neće biti komunista, koji su tradicionalno zagovarali bliske odnose s Moskvom.
- Narodna procjena, koja je važnija od svih procjena osim božje, Komunističkoj partiji Ukrajine zadala je smrtnu kaznu - rekao je Porošenko.
Aktualni premijer Jacenjuk jednom je prilikom poziciju predsjednika ukrajinske vlade nazvao 'političkim samoubojstvom', aludirajući na reforme koje je premijer dužan provesti, a teška gospodarska situacija ostavlja malo prostora za manevar. Nakon formiranja nove vlade, lako je moguće da će Jacenjuk i ostati na toj poziciji. Kako bilo, Ukrajinu čekaju teški dani – njena ekonomija je pred slomom i funkcionira na kreditima i pomoći zapadnih saveznika. S vremenom će kreditori od Ukrajine zahtijevati snažne reforme i rezanja, što će uzdrmati ionako nizak standard građana.
Na područjima odmetnutih samoproglašenih republika najavljuju da će oni svoje izbore održati 2. studenog, a iz Kremlja poručuju kako priznaju rezultate ukrajinskih izbora, ali i da će isto učiniti s rezultatima izbora iz Donjecka i Luganska.
Više od 4 milijuna ljudi nije imalo priliku glasati na Krimu, u Donjecku i Lugansku, a da su takvu priliku i imali, pitanje je bili je iskoristili. Na 15 posto teritorija Ukrajine izbori nisu provedeni. Rezultati iz istočnih dijelova zemlje pristižu najsporije, no nakon prebrojanih nešto više od četvrtine glasova, Oporbeni blok premoćno vodi u Kharkovu, Zaporožju i Lugansku, a pobjeđuje i u većini okruga u Dnipropetrovsku, te Donjecku.
Građani jugoistočnog dijela Ukrajine uslijed minulih događaja nisu postali prozapadni te su većinski glasali za Oporbeni blok – stranku koja želi uspostaviti mir i stabilnost, koja se zalaže za obustavu rata, ali i decentralizaciju i obnovu dobrih veza s Rusijom. Mnogi nezavisni kandidati izabrani na jugoistoku Ukrajine direktno ili indirektno su povezani sa Strankom regija bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča.
Porošenko, mediji i analitičari u pravu su kada kažu da su ovi izbori pobjeda prozapadne Ukrajine, ali zaboravljaju nam reći, ne i cjelovite. Prozapadna orijentacija zapadnog dijela zemlje i prije izbora i početka same ukrajinske krize bila je neupitna. Ovim izborima legitimizirano je postojeće stanje i prozapadna orijentacija tog dijela Ukrajine, ali je i demokratskim procesom potvrđena duboka podijeljenost zemlje.
