Odnosi između Hrvatske i Srbije ostat će loši jer to odgovara elitama na vlasti, rečeno je na tribini ‘Hrvatsko-srpski odnosi u svijetlu najnovijih prijepora između Hrvatske i Srbije’, održanoj u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu. Imena učesnika, univerzitetskog profesora Dejana Jovića i novinara Tomislava Jakića, obojice savjetnika bivših hrvatskih predsjednika, Ive Josipovića i Stjepan Meseića, uz moderatora Sašu Kosanovića, privukla su velik broj posjetitelja.

Kako je objasnio Jović, u dosadašnjim odnosima Hrvatske i Srbije bilo je više loših faza, a najnovija je započela 2012. godine, odnosno pobjedom dvaju Tomislava: Karamarka kao novog šefa HDZ-a, i Nikolića, tada izabranog za predsjednika Srbije.

- Time su prekinuti dobri odnosi dvije države koje su ranije predstavljali Sanader i Koštunica, odnosno Josipović i Tadić – objasnio je univerzitetski profesor. Kao drugi razlog naveo je ulazak Hrvatske u EU, što je bio kraj faze u kojoj su hrvatske vlasti pod pritiskom iz Bruxellesa mnogo toga obećavale, iako su malo ispunile. Time je Hrvatska od nominalne postigla stvarnu suverenost i osjetila se jačom od Srbije koju sada, kako smatraju u Zagrebu, može uslovljavati i blokirati na europskom putu, kazao je Jović, ističući da je EU pogriješila kada države bivše Jugoslavije nije primila ‘u paketu’.

- Ovako su umjesto rješenja nastajali novi problemi - rekao je on, dodavši da bi slično bilo i da je Srbija bila ta koja je prva ušla u EU. Kako je objasnio, na loše odnose utječe i različit odnos Srbije i Hrvatske prema ratu koji se vodio 90-ih. Na pitanje postoji li mogućnost da na Balkanu ponovno izbiju kriza i rat, Jović je odgovorio da to smatra nemogućim. ‘Ali to smo mislili i krajem 90-ih’, dodao je. Tomislav Jakić se osvrnuo na utrku u naoružanju, ističući da se ona vodi kupovinom starog oružja.

- Srbije je nabavila avione MiG 29, a iako ih se smatra zastarjelim, oni su moderniji od F-16 koje će kupiti Hrvatska - rekao je Jakić. Naglašena je potreba da se Rusija u Hrvatskoj prestane demonizirati, u što spada i odbijanje kupovine ruske opreme. Podsjetilo se i na licemjernost hrvatske politike prema BiH, odnosno traženje trećeg entiteta, iako se to pitanje za vrijeme Franje Tuđmana nije postavljalo jer se tada u Zagrebu smatralo da će se ta država ionako raspasati. Istaknuto je da položaj Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji ovisi o odnosima matica.

- Kad Srbi iz Hrvatske govore o svojim teškoćama, to je dobro, ali ne valja kad o problemima Srba iz Hrvatske govore izaslanici iz Srbije jer se tim izjavama postižu žučne reakcije koje su prije svega namijenjene javnosti u Srbiji - kazao je Jović aludirajući na nedavni istup Vladimira Božovića na božićnom prijemu SNV-a. Učesnici su se složili i da je revizija historije u obje zemlje itekako prisutna, iako se Jakiću čini da je Srbija korak ispred.

- Tamo se postavljaju spomenici kolaboracionistima, ali kod nas se, barem za sada, ne postavljaju spomenici Slavku Kvaterniku ili Anti Paveliću - rekao je. Govorilo se i da li bi dolaskom nekih novih političara moglo doći do promjene politika dvije zemlje i posljedično njihovih boljih odnosa.

- Imamo mlade ljude koji su sposobni, ali im postojeće strukture vlasti i oporbe koje neće dati da dođu do izražaja - rekao je Jakić, ističući da njegova generacija neće dočekati boljitak. Jović je bio nešto optimističniji, ocijenivši da bi promjena politike mogla biti pitanje novih generacija.

- Predajem studentima koji su rođeni nakon rata i koji o njemu nemaju osobna iskustva pa su znatno skloniji njegovom propitivanju - zaključio je Jović.