Historija i identitet Srba u Hrvatskoj te njihovi odnosi s Hrvatima bili su tema petog modula Političke akademije SNV-a održanog od 18. do 20. septembra u Termama Jezerčica kod Stubičkih toplica blizu Zagreba.
Polaznicima pete generacije, kojih je ovaj put bilo 13 od ukupno 18, predavanja su držali historičari Hrvoje Klasić i Filip Škiljan, kao i predsjednik ‘Prosvjete’ Čedomir Višnjić koji im je govorio o kulturi i tradiciji Srba u Hrvatskoj, osnovnim elementima njihovog identiteta i povezanosti tog identiteta sa Srpskom pravoslavnom crkvom.
- Ovo je jedino mjesto na kojem možete slušati o identitetu i prošlosti svog naroda, s obzirom da se o tome u javnim medijima ili u školama može čuti malo toga, iako su Srbi početkom prošlog vijeka činili više od četvrtine stanovništva Hrvatske - rekao je Višnjić.
Naglasio je da na jedinstvo Srba u Hrvatskoj utiču jezik i izgovor koji su jedinstveni i uglavnom ijekavski, osim u nekim područjima Slavonije i zapadnog Srijema, Srpska pravoslavna crkva i socijalni uslovi jer su Srbi u Hrvatsku od srednjeg vijeka dolazili kao vojnici ili čuvari granice, počevši od okoline Zagreba, Žumberka ili Kalnika. Govorio je i o tri vida ugrožavanja srpskog identiteta.
- Prvi od njih bilo je unijaćenje ili pokatoličavanje koje se i pored svih datih statuta i privilegija provodilo u periodima mira i to vrlo intenzivno, pogotovo na Žumberku, tako da je velika seoba Srba s kraja 17. vijeka i dolazak velikog broja Srba na područje koje je od Turaka preotela austrija spasio Srbe od unijaćenja Kao drugi vid ugrožavanja naveo je germanizaciju koja se provodila putem škola i drugim mjerama kojima su iz Beča pokušavali stvoriti moderniju državu, a što je uključivalo i jačanje discipline u vojsci u Vojnoj krajini i njeno slanje u ratove po Evropi.
- Treći vid ugrožavanja bio je pohrvaćivanje koje se provodilo ili direktno ili preko jugoslovenstva, iako namjera jugoslovenstva nije bila takva. Ima dosta porodica gdje su djedovi Srbi, srednja generacija Jugosloveni, a najmlađi Hrvati ili Srbi koji u velikoj mjeri skrivaju svoj identitet – dodao je Višnjić.
Govorio je i o važnoj ulozi žena u krajiškom društvu jer su one, dok su im muževi bili u ratovima, morale održavati domaćinstva i obavljati poslove, ali i o procvatu srpske zajednice u Zagrebu u zadnjim decenijama 19. i početku 20. vijeka, što je rezultiralo osnivanjem brojnih ustanova u gradu, uključujući i list ‘Srbobran’ čije je pisanje bio povod za pogrom nad Srbima u Zagrebu 1902. godine.
Dotaknuo se i kulturne autonomije, ističući da je danas imamo tek nešto u školstvu i u radu ‘Prosvjete’ te drugih srpskih institucija, a odgovarao je i na brojna pitanja zainteresiranih i dobro upućenih polaznika od kojih su se mnoga odnosila na odnos Srba iz Hrvatske s maticom. Odgovorivši da u Hrvatskoj ima dosta Srba koji su doselili iz Srbije ili BiH ili su njihovi potomci, rekao je da i njih svakako treba uključivati u rad srpske zajednice kroz kulturu i politiku, iako oni srećom nisu uključeni u tmurnu prošlost Srba iz Hrvatske.
Polaznici su jednoglasni u dobrim ocjenama Akademije.
- Radionice su odlične, ocjena je sjajna, mi koji smo tu dobro smo se uklopili i dobro se slažemo – kazao je Goran Vinčić, porijeklom iz Mirkovaca koji se odlično snašao u Zagrebu gdje je vrlo aktivan u srpskoj zajednici.
- Ove su radionice potrebne zbog stjecanja elementarnog znanja koje nam je potrebno za poboljšanje našeg položaja - rekao je.
Igor Drvendžija iz okoline Splita, koji je od jesenas u Arhivu Srba u Hrvatskoj, ističe da mu je učešće u modulima na Političkoj akademiji jako korisno.
- Upoznao sam nove ljude, novu materiju, naučio puno o kulturi i povijesti Srba u Hrvatskoj i za mene se iz te perspektive trud isplati - rekao je.
Branka Milković iz Plaškog smatra Akademiju jako korisnom jer se učim o povijesti i kulturi srpskog naroda.
- O tome nismo učili ni u osnovnoj ni u srednjoj školi ni na fakultetu i to mi jako koristi. Aktivna sam kroz civilna udruženja i na taj način doprinosim i našoj zajednici i društvu – kazala je ona.
O Akademiji
Akademija SNV-a namijenjena je mladim, obrazovanim hrvatskim Srbima koji žele unaprijediti svoj rad i razvijati svoje organizacije i sredine iz kojih potječu. Mlađe pripadnike srpske zajednice nastoji se motivirati i pripremiti za učešće u svim procesima lokalnih i regionalnih samouprava i tako potaknuti razvoj lokalnih sredina. Program putem serije modula namijenjen je i onim pojedincima koji žele djelovati u široj javnosti i istraživali, promovirali i podizali svijest o postojanju tema od posebnog interesa za srpsku zajednicu.
- Do sada su održane četiri Akademije koje je završilo ukupno 55 polaznika – objasnio je Branko Jurišić, koordinator Akademije, dodajući da za njih vlada velik interes.
- Na konkurs raspisan zimus javilo se 25 mladih ljudi koje su predložila manjinska vijeća, pododbori ‘Prosvjete’, ‘Privrednik’ ili SDSS, a neki su se javili sami. Od svih njih izabrali smo 18 polaznika – objasnio je Jurišić.
Spomenka Đurić, također koordinatorica Akademije, istaknula je da su među brojnim predavačima do sada bili i Milorad Pupovac, Dejan Jović, Dragan Markovina, Sandra Benčić i Rada Borić.
- Kad sastavljamo program uzimamo u obzir želje i interes polaznika, ali i raspoloživost predavača – objasnila je ona, dodajući da naročito veliki interes zbog buduće važnosti i praktičnosti izaziva medijska prezentacija, odnosno odnosi aktivista i medija.
S obzirom na uspješnost dosadašnjeg programa, u suradnji Novosadskom novinarskom školom pokrenut je program Regionalne akademije pod nazivom Minority integration network (MINTEGNET) koji djeluje od ove godine, sa sličnim modelom i polaznicima od kojih su mnogi polaznici SNV-ove akademije. Osim njih, u regionalnoj akademiji koja je ove godine iznjedrila prvu generaciju su i predstavnici Hrvata iz Vojvodine.
