Glasujući na referendumu protiv mjera štednje koje su od grčke vlade tražili Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija, građani Grčke su na dramatičan i po mnogočemu povijestan način odbili uvjete kreditora za novi paket pomoći. Nakon što su rezultati pokazali da je više od 61 posto građana glasalo protiv novih rezova u javnom sektoru, Europska unija postala je suočena s jednim od najvećih izazova od osnivanja eurozone, dok su pred Grčkom neizvjesni dani u kojima bi moglo doći do istupanja ove zemlje iz eurozone ili do novog, znatno povoljnijeg sporazuma s vjerovnicima, koji ne bi podrazumijevao nove teške rezove što su u zadnjih pet godina socijalno i ekonomski razorili ovu zemlju.
Rezultat koji je proslavljen u više europskih gradova među predstavnicima ljevice i ekonomistima koji se žestoko protive postojećoj politici Troike, klimaks je polugodišnjih neuspješnih pregovora između Grčke i međunarodnih vjerovnika, koji su, dominantno zbog zahtjeva MMF-a i Njemačke, odbijali mijenjati svoje zahtjeve o strukturnim reformama i razini duga ove zemlje, unatoč činjenici da su i njihova izvješća pokazala kako su takvi zahtjevi neodrživi kada je riječ o Grčkoj. Sada su građani ove zemlje na impresivan način podržali Vladu Aleksisa Ciprasa i odbili drastičnije mjere štednje.
Nakon što su objavljeni rezultati, premijer Cipras je rekao da je Grčka ‘dokazala kako se demokracija ne može ucijeniti’. ‘Grčka je napravila hrabar izbor koji će promijeniti raspravu u Europi’, poručio je. ‘Svjestan sam da mi glasači nisu dali mandat protivan Europi, nego mandat za stvaranje održive budućnosti’, istaknuo je grčki premijer, upozoravajući da nakon svega neće biti ‘lakih rješenja’.
Cipras se u ponedjeljak rano ujutro sastao s grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopoulosom, od kojega je zatražio da okupi lidere drugih političkih partija, s ciljem da se stvori ‘nacionalni front’ za pregovarački proces s međunarodnim kreditorima.
Na iznenađenje međunarodne javnosti, njegov ministar financija Janis Varufakis najavio je ostavku u ponedjeljak. Nazvavši rezultate referenduma ‘jedinstvenim trenutkom u povijesti, kada je mala europska nacija ustala protiv gušenja dugom’, Varufakis je na svome blogu napisao kako ‘neki članovi euro grupe i navodni ‘partneri’ ne žele da ja budem prisutan na njihovim sastancima’, dodajući kako će i dalje podržavati Ciprasa, bez obzira na činjenicu da ga je ovaj žrtvovao za mogućnost postizanja sporazuma.
Nedugo nakon objave rezultata referenduma, euro je pao za 1,5 posto u odnosu na dolar, japanski jen i švicarski franak, da bi se nakon prvotnog šoka počeo oporavljati.
Referendumska pobjeda grčke vlade, koja je ušla u otvoreni sukob s moćnim blokom međunarodnih vjerovnika i najvećih europskih ekonomija, predvođenih Njemačkom, Francuskom, Italijom i ostatkom eurozone, predstavlja neizvjesnu situaciju za europske političke elite, ali i za samu Grčku. Sada je na kreditorima da djeluju naspram činjenice da su grčke banke, zatvorene i bez svježeg dotoka novca, pred kolapsom. Nije, međutim, jasno hoće li Europska središnja banka i vlade članica eurozone povući poteze za održavanje grčke likvidnosti i sprečavanje urušavanja financijskog sustava.
Dok Cipras vjeruje kako je rezultatom referenduma poboljšao pregovaračku poziciju, lideri najmoćnijih europskih ekonomija i dalje su ostali pri stavu da ovo znači vjerojatni izlazak Grčke iz monetarne unije. To je sinoć kazao i njemački socijaldemokratski vicekancelar Sigmar Gabriel, ističući kako je Cipras spalio sve mostove s ostatkom eurozone. Članovi EU-a priželjkivali su drugačiji ishod referenduma, ne samo zato što bi to značilo prihvaćanje mjera štednje, već i zbog velikog pritiska na Ciprasovu vladu, koju bi se tražilo podnošenje ostavke. Umjesto toga ostavku je sinoć podnio šef Nove demokracije i bivši premijer Antonio Samaras. Unatoč brojnim kritikama iz Bruxellesa, šefovi vlada eurozone i vrh Europske komisije složili su se da se rezultati referenduma ‘trebaju poštivati’.
Prema izvještajima zapadnih medija, Cipras je sinoć odmah nakon referenduma telefonom kontaktirao francuskog predsjednika i još nekoliko europskih premijera. Sastanak šefova eurozone u Bruxellesu najavljen je za utorak navečer, a summit ministara financija do kraja ovoga tjedna. Prema mišljenju grčke strane, sada bi vjerovnici konačno trebali razmisliti o otpisu dijela dugova, ponajprije zbog izvješća MMF-a u kojem se tvrdi kako je postojeće stanje dugoročno neodrživo.
Odluče li predstavnici EU-a nastaviti pregovore s Grčkom, a Europska središnja banka dostavi prijeko potrebnu financijsku injekciju tamošnjim bankama, bez koje bi ove institucije mogle kolabirati u vrlo kratkom razdoblju, vjerovnici za novu tranšu kredita zasad od Grčke mogu očekivati određene politike štednje i rezova. Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz rekao je da od grčke vlade ‘očekuju razuman prijedlog u sljedećih nekoliko sati, jer u protivnom ulazimo u vrlo dramatično razdoblje’. Ne uspostavi li se dogovor, izvjestan je izlazak Grčke iz eurozone - čiju vjerojatnost bankari i pripadajući analitičari nakon sinoćnjeg referenduma sada dižu i do 80 posto - što bi moglo značiti veliku priliku za povećanje konkurentnosti gospodarstva ove zemlje i ‘novi start’, ali isto tako i novu financijsku krizu o čijoj se dubini i razornosti može samo nagađati.
