Centralno-istočna europska mreža za rodnu ravnopravnost (CEE Gender Network) proteklog vikenda održala je četvrtu po redu Korčulansku školu za ravnopravnost. Pedesetak sudionica i sudionika iz politički lijevo orijentiranih opcija iz regije i zemalja Europske unije raspravljali su na temu ‘Tranformativna politika - žene u strankama’.Među učesnicima ove škole bili su i predsjednik i potpredsjednik Europskog Foruma za solidarnost i demokraciju Tommy Weidelich i Jan Marinus Wiersma, zastupnica Europskog parlamenta Kati Piri, predsjednica PES Women Zita Gurmai, zamjenica generalnog tajnika PES-a Marije Lafebber, članica talijanskog parlamenta Pia Locatelli i predsjednica European Women’s Lobbya Joanna Maycock.
- Korčulansku školu smo oformili imajući u vidu sve procese koji su se desili u regionu u posljednjih 20 godina, kao i haos u glavama oko ideologije i toga što je to socijaldemokracija. Također, jako smo dugo radili sa ženama i ženskim forumima na pitanjima rodne ravnopravnosti, pa smo procijenile da bi bilo dobro i korisno za partije i osnaživanje žena da krenemo u suštinski dijalog o tome u kakvom se društvu danas nalazimo i kakvo društvo želimo, kako vidimo socijalnu pravdu i socijalnu solidarnost te na koje načine će one u budućnosti zaživjeti. Istovremeno smo sve to htjeli postići političkom akcijom, odnosno ideološkim razmišljanjima, ispitivanjima i s konceptom koji je prikladan suvremenom vremenu i suvremenim socijaldemokratskim strankama. Isto tako, razmišljajući o raznim reformističkim i ideološkim pokretima unutar socijalizma i socijaldemokracije, Praxis škola, koja se nekada odvijala na Korčuli, svakako je bila jedna od naših inspiracija - rekla je Daša Šašić Šilović, predsjednica međunarodnog Odbora CEE networka.
Centralno-istočno evropska mreža za rodnu ravnopravnost prvu Korčulansku ljetnu školu organizirala je 2012. godine, kada se bavila političkim kretanjima u regiji i položajem socijaldemokratskih stranaka sa stajališta rodne ravnopravnosti i interesa žena. Iduće godine tema škole bila je ekonomski razvoj i socijalna politika s fokusom na zapošljavanje i nove zakone o radu, koji se od tada do danas nalaze na dnevnom redu cijele regije. Lani se ova škola bavila problemom nasilja nad ženama.
- Ove godine smo uspjeli da zajednički sa svim forumima žena u regionu izgradimo zajedničku platformu o rodnoj ravnopravnosti, koja bi trebala da posluži socijaldemokratskim strankama da to pitanje zaživi kao primarno u političkom i idejnom životu te da im pomogne u njihovim akcijama. Došli smo do prekretnice u društvu i vjerujem da ćemo sada moći pomaknuti cijelu priču. Osnova CEE networka jest da pokušamo mijenjati politički mainstream i da kroz akciju političkih stranaka na idejnoj političnoj opciji mijenjamo našu stvarnost jer mislimo da uz ogromnu aktivnost udruga i pojedinačnih žena jako malo toga možemo promijeniti ako ne djelujemo politički organizirano - dodala je Daša Šašić Šilović.
Na Korčulanskoj ljetnoj školi sudjelovala je i članica Srednjoeuropske mreža za ravnopravnost spolova Karolina Leaković iz Foruma žena SDP-a.
- Ovo je izuzetna mogućnost za žene socijaldemokratskih stranaka sa zapadnog Balkana da se jednom godišnje okupe na progresivnoj platformi, koja im omogućuje da razgovaraju na određene teme. Bez obzira na razlike u stupnjevima demokratskog razvoja u zemljama bivše Jugoslavije i njihov drugačiji euro integracijski proces, a s obzirom na ekonomsku i financijsku krizu i raspad socijalne države, žene koje su na poziciji lijevoga centra i ljevice itekako dijele zajedničke probleme te je ovakva razmjena iskustva izuzetno potrebna. Tako možemo osvijestiti ono što se dešavalo u zadnjih 25 godina, odnosno od uspostave novog socijalno-ekonomskog režima pa do danas. Nažalost, moramo konstatirati da je situacija sve gora kada su u pitanju rodna ravnopravnost, status žena i socijalno-ekonomsko stanja i to bez obzira na sve institucije, mehanizme i legislative koje imamo – rekla je Karolina Leaković.
Također je dodala:
- Žene moraju bit svjesne da smo prije 70 godina dobile pravo glasa i da je ono direktna posljedica emancipacijske borbe i sudjelovanja žena u antifašističkom pokretu, a to su postignuća preko kojih ne smijemo prelaziti. Važno je osvještavati ono što se događalo po pitanju statusa žena u bivšoj Jugoslaviji, jer od 1990-ih godina žene su deteriorirale u mnogim segmentima života. Za forum žena antifašizam je trajno opredjeljenje i aktivan dio naše političke borbe.
Marije Laffeber, zamjenica generalnog sekretara Partije europskih socijalista, navela je da je zadnje desetljeće položaj žena u Europi poboljšan. Za razliku od nekoć, sad je više zaposlenih i educiranih žena, no ipak je preostalo još puno posla kako bi se dosegla puna rodna ravnopravnost.
- Korčulanska škola je veoma važna inicijativa za treniranje žena i razmjenu iskustava. Potrebno je da više žena sudjeluje u politici, a to je moguće ostvariti ukoliko postoji dobra suradnja žena i muškaraca, jer bez muškaraca neće biti poboljšana pozicija žena. No, dok se do toga ne dođe, potrebno je da se žene osnaže kroz veću edukaciju i radom na samopouzdanju, jer u politici one nailaze na veće probleme i prepreke. U politici se žene susreću s brojnim predrasudama i kritikama, ne samo zbog svojih vještina nego i izgleda, što je simptomatična situacija kod mnogih žena koje se bave politikom. Dakle, treningom se može utjecati na to da se osnaže žene kako bi imale bolji utjecaj na društvo i na stvaranje politika - zaključila je Marije Laffeber.
Aristofan u Dnopolju ili da ja budem ja
Na Korčulanskoj ljetnoj školi prikazan je dokumentarni film ‘Aristofan u Dnopolju ili da ja budem ja’, autorice Nataše Milojević.
- Fond socijaldemokratske inicijative iz Beograda još 2013. godine imao je želju da kontaktira ženske udruge iz Like i s njima napravi radionice za kreativnu motivaciju. Nakon istraživanja kojeg sam provela s koleginicama iz Zagreba i sa Srpskim narodnim vijećem, došli smo do zaključka da se zastupnici iz Like, koji govore u ime svog biračkog tela, međusobno ne poznaju, da su puni predrasuda prema drugima i da ne znaju što bi trebalo učiniti u tom kraju. Zbog toga smo došli na ideju da kroz radionice radimo s tamošnjim ženama, govoreći o rodnoj ravnopravnosti i o društvenim i političkim pravima, ali da to napravimo kroz kreativnu prizmu motivišući sve te žene različitih dobi i nacionalnosti da se kreativno izraze, i to smo postigli. Radionice smo snimali i od osam sati snimljenog materijala, što je bilo dovoljno za barem tri kratka filma različita diskursa, na kraju smo načinili jedan vrlo slojevit film koji otvara mnoga pitanja. Žene imaju vrlo jednostavna i ljudska rešenja, koja su od antike do danas nepromenjena - moramo surađivati, moramo tu živeti i moramo se boriti – rekla je Nataša Milojević.
Film ‘Aristofan u Dnopolju’ bit će prikazan u oktobru u Zagrebu, a potom i u Beogradu. Plan je da obiđe festivale dokumentarnih filmova u regionu i šire, a onda da se emitira i na televizijama, jer kako autorica Milojević navodi, ‘tema ovog filma ne zastareva’.
