Akademski kipar Pero Jelisić značajan dio svog opusa u posljednjih 20 godina posvetio je Nikoli Tesli, a ujedno je i jedni umjetnik koji organizira proslave rođendana ovog svjetski poznatog naučnika bez kojeg bi bilo teško zamisliti većinu današnjih tehničkih postignuća.
- Tesla me zaokuplja od djetinjstva kad sam čuo njegovu izjavu: ‘Da mi je uhvatiti snagu groma, obasjao bih čitavu zemaljsku kuglu’. Tad sam počeo razmišljati o tom čovjeku i što sam više saznavao o njemu, sve sam ga više cijenio, ali ne samo kao genija, nego i kao moralnu vertikalu, što se osjeti u svakom njegovom potezu, od nastojanja da stvori besplatnu energiju za cijeli svijet, do čuvenog cijepanja ugovora s Westinghouseom. Bio je široka srca, naš čovjek Ličanin kojem je riječ mnogo značila - govori Jelisić.
Skulpture Tesle je, kako kaže, počeo realizirati nakon posljednjeg rata, jer nije imao narudžbi. Napravio je na stotine skica od kojih je napravljeno 20 do 30 skulptura raznih veličina.
- Tesla je na svakoj od njih prikazan onako kako ga doživljavam: kao astralnu veličinu koja se spustila na zemlju i na našu sreću se probudila u Smiljanu - rekao je Jelisić, koji je Tesline skulpture intenzivno stvarao tri godine prije nego što je obilježena 150. godišnjica njegovog rođenja, odnosno kad su ga svi zaboravili i kad su mu u Hrvatskoj minirani spomenici.
- Tek kad su u Americi počele pripreme za proslavu, onda su se i naši sjetili da i oni daju prilog i organiziraju obilježavanje obljetnice. Za njegovu obljetnicu poklonio sam mu izložbu u paviljonu Hrvatskog društva likovnih umjetnika koja je izazvala velik interes, jer je jedinstven slučaj da neki kipar napravi opus posvećen nekome. Ipak, kad je bio raspisan natječaj za izradu skulpture pred Teslinom rodnom kućom, nisam bio pozvan jer, kao, nisu imali moju adresu, tako da sam slučajno saznao da se rade odljevi koji su bili u utrci za natječaj – tvrdi Jelisić, kojeg su s druge strane pozivali na različite svjetske natječaje, pa je tako u Pragu osvojio drugu nagradu.
Danas su njegovi radovi Tesle nalaze u osnovnoj školi u Prečkom, kao i u Tehničkoj školi Nikola Tesla u Vukovaru. Njegov rad bi se možda uskoro mogao naći i ne mjestu sadašnjeg Meštrovićevog spomenika Tesli u centru Zagreba.
- Meštrović bi se okretao u grobu da zna gdje se nalazi Teslin spomenik kojeg je kao vrhunski kipar radio za park kod Instituta Ruđer Bošković. Na tom mjestu skulptura bi dobro komunicirala s okolinom. Sadašnja pozicija je neprimjerena, prostor je premalen i na njega prolaznici naslanjaju bicikle. Odavno su obećali da će ‘mog’ Teslu postaviti u gradu, a Meštrovićevog vratiti u IRB koji to i traži - kaže Jelisić.
S Jelisićem smo razgovarali i o obilježavanju Teslinih rođendana koje organizira zajedno sa svojim prijateljima Vladom Bogdanićem, Branislavom Glumcem i drugima.
- Ovo je šesti put kako obilježavamo Teslin rođendan na razne načine. Prije tri godine sam u Smiljanu postavio izložbu koja je trajala čitavo ljeto, a nekoliko puta smo proslavu organizirali u krugu bivše zagrebačke Vojne bolnice gdje imam atelje - kaže Jelisić, čiji je stari atelje prije nekoliko godina uništen.
- Tada mi je pomoglo Srpsko narodno vijeće na čelu s predsjednikom Miloradom Pupovcem. Za SNV sam u međuvremenu izradio medalje s likovima osoba čija imena nose nagrade koje se svake godine dodjeljuju zaslužnim pojedincima - kaže Jelisić.
Njegov opus ne završava na Tesli. U njegom ateljeu je i skulptura Nikole Kopernika sa simbolično predstavljenim suncem, planetima i sunčevim zrakama koje tvore piramidu. Ponosan je i na skulpturu suze koja je pobijedila na natječaju za spomenik u Glini.
- Taj natječaj je raspisan 2012. godine, ali do sada nije bilo novca za odljev iz materijala koji sam tražio, kao i za klupe oko spomenika. Bojao sam se namještaljki, pogotovo što su iz Katoličke crkve tražili da na spomeniku budu i križevi, što sam postigao fragmentom od četiri polja hrvatskog grba - rekao je i dodao da će taj spomenik biti otkriven 6. avgusta na dan grada uz natpis na kojem se ističe da je spomenik postavljen u čast branitelja i svih poginulih civila.
Konačno, kako iduće godine pada 160. godišnjica Teslinog rođenja, Jelisić se nada da će biti dostojno obilježena.
Sretan rođendan, Tesla
Navečer, 10. jula na manifestaciji u zapuštenom krugu bivše Vojne bolnice u Zagrebu, koji je tada doslovno zasjao, skupilo preko sto ljudi, među njima i brojne ličnosti iz svijeta kulture, prije svega likovne.
- Ovo je prilika da se Zagreb lišen šminke i glamura okupi u ljetnoj večeri na europski način, mimo institucija države ili vlast. To je praksa već šest godina - rekao je Vlado Bogdanić, jedan od organizatora manifestacije.
Glavni govornik bio je Sead Muhamedagić, profesor Sveučilišta u Grazu, gdje je mladi Tesla neko vrijeme studirao. Iako je Muhamedagić prvenstveno germanist i prevodilac kojeg u Austriji osobito cijene, kao vrstan poznavalac Teslinog života i rada govorio je o simbolici i značenju njegovog djela.
U neko doba, utjelovio se i mladi Tesla, odnosno Vjenceslav Sošić, kojeg su prijatelji dva sata šminkali i pripremali za dolazak. Izazvao je velik interes, kao i muzički sastavi koji su tom prilikom nastupili, izvodeći jazz i swing, glazbu koja je bila popularna u Americi u Teslino vrijeme.
